
Bioelektricne pojave u srcu EKG elektrokardiogram
Bioelektricne pojave u srcu EKG elektrokardiogram
Bioelektricne pojave u srcu omogucavaju stvaranje i sirenje elektricnih impulsa koji pokrecu kontrakciju i obezbedjuju pravilan rad zdravog srca.

Kljucne karakteristike bioelektricnih pojava u srcu ukljucuju:
- Sinoatrijski (SA) cvor: Normalan elektricni impuls nastaje u SA cvoru, koji deluje kao prirodni predvodnik ritma (pejsmejker).
- Akcijski potencijal: Bioelektricni procesi su specifican tip elektricnih promena – akcijski potencijali – koji putuju kroz srce, izazivajuci njegovo grcenje i opustanje.
- Sirenje kroz miokard: Impuls se siri kroz provodni sistem srca, stimulisuci miokard na kontrakciju.
- Elektrokardiografija (EKG): Promene u bioelektricnim potencijalima srca mogu se registrovati i prikazati graficki pomocu EKG-a.
- Poremecaji: Poremecaji u stvaranju ili provodjenju elektricnih impulsa mogu dovesti do aritmija, kao sto je sinusna bradikardija (usporen rad srca ispod 50 otkucaja u minuti).
Bioelektricne pojave u srcu. U toku srcane revolucije , kao i za vreme aktivnosti drugih organa ,i u srcu se javljaju akcione struje , karakteristicne promene elektricnog potencijala ,koje se mogu registrovati pomocu galvanometra sa zategnutom zicom ili pomocu katodnog oscilografa .

Fizioloske osobine srcanog misica 26
Fizioloske osobine srcanog misica Fizioloske osobine srcanog misica (miokarda)omogucavaju neprekidan rad srca kroz automatsko stvaranje...

Krvotok i kolicina krvi u organizmu 26
Krvotok i kolicina krvi u organizmu Krvotok i kolicina krvi u organizmu: Odrasli covek ima...

Odbrambene supstance organizma 25
Odbrambene supstance organizma Odbrambene supstance organizma imaju kljucnu ulogu u borbi protiv infekcija. Otkrijte kako...
Istrument za registrovanje bioelektricnih promena u srcu naziva se elektrokardiograf , a kriva promena potencijala elektrokardiogram.
Bioelektricne pojave u srcu. Promene potencijala pri srcanom radu mogu se na oglednim zivotinjama dokazati relativno prosto . Narkotisanom zecu , psu ili pacovu kod kojih je pomocu respiracione pumpe obezbedjeno vestacko disanje otvori se grudni kos , rasece perikard i na ovako oslobodjeno srce stavi se nerv zabljeg nervno-misicnog preparata -galvanoskopske noge.
Bioelektricne pojave u srcu. Pri svakoj srcanoj sistoli javljace se kontrakcija galvanoskopske noge ,posto promena potencijala srca pri sistoli dejstvuje kao nadrazaj dovoljnog inteziteta koji nadrazuje nerv preparata , a preko njega i misice , i dovodi do kontrakcije galvanoskopske noge.
Bioelektricne pojave u srcu. Ako se na oslobodjeno srce ogledne zivotinje kao u predhodnom ogledu stave dve elektrode koje su u vezi sa mernim instrumentom , osetljivim galvanometrom ili katodnim oscilografom , tako sto jedna stavi na bazu srca, na primer izmedju usca supljih vena , a druga na vrh srca , pri srcanoj aktivnosti ce se registrovati bioelektricna aktivnost srca.
Bioelektricne pojave u srcu. Kriva ove aktivnosti ,tj. kriva promene potencijala u toku sirenja procesa depolarizacije i repolarizacije u miokardu , naziva se elektrokardiogram.

Bioelektricne pojave u srcu. Izgled sematskog elektrokardiograma coveka koji je , doduse ,izradjen na osnovu indirektnog registrovanja sa povrsine tela , o cemu ce kasnije biti reci , dat je na slici .
Bioelektricne pojave u srcu. Iz slike se vidi da se na krivoj elektrokardiograma razlikuje 5 zubaca : P,Q,R,S i T ,a dva negativna Q i S.
Bioelektricne pojave u srcu. Zubac P predstavlja proces depolarizacije pretkomora , a zupci Q, R , S i T proces depolarizacije i repolarizacije komora.
Bioelektricne pojave u srcu . Isticimo da se ova kriva po svom izgledu i slozenosti umnogome razlikuje od krivih pri registrovanju bioelektricnih potencijala drugih organa , na primer misica i zivcanih vlakana .
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG?
Specificnost izgleda elektrokardiograma posledica je dva osnovna faktora :specificne gradje misicnog sloja srcanog zida i specificnog nacina sirenja impulsa , znaci – procesa depolarizacije i repolazizacije u miokardu komora .
O nacinu sirenja impulsa u miokardu vec je bilo reci ovde .
Za lakse razumevanje izgleda elektrokardiograma , a narocito njegovog komornog dela (kompleksa ) Q-T ,potrebno je da se podsetimo na neke cinjenice iz oblasti nauke o elektricitetu , uopste i biofizike tkiva .
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG? U uvodnom delu , u odeljku o razdrazljivosti receno je da se u zivom tkivu , na primer misicnoj celiji , proces radrazenja javlja na nadrazenom mestu i da se dalje siri u obliku procesa depolarizacije, dok se stanje celicne membrane kakvo je u mirovanju ustostavlja procesom repolarizacije .
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG ? Pri sirenju procesa depolarizacije na povrsini celije se siri elektronegativni ,a pri repolarizaciji eletropozitivni talas .
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG ?Iz izlozenog jasno proizilazi da ce se u toku depolarizacije na granici vec repolarizovanog i jos uvek depolarizovanog ( tj. nepolarizovanog) dela, javljati elektricni dipol , koji se pri sirenju oba procesa siri pozitivnim polom unapred pri depolarizaciji , a negativnim polom unapred pri repolarizaciji , posto se negativni pol nalazi uvek na granici jos nedepolarizovanog ili vec repolarizovanog dela membrane.
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG? Zbog slozene strukture miokarda komora i specificnog sirenja implusa u njemu u miokardu ce se javljati bezbroj dipolova.
Pri tome je moguce slaganjemrezultantni sila izracunati, tj. odrediti potencijal zajednickog dipola celog srca. Pravac njegovog kretanja ,tzv. elektricna osa srca, graficki prikazana na slici ispod .

Razumevanje pravca zubaca komornog kompleksa olaksace prikaz ogleda koji koji je graficki predstavljen na slici ispod . Tu su na dva kraja misica stavljene elektrode koje su u vezi sa galvanometrom na kome se vidi polozaj kazaljke u raznim fazama depolarizacije i repolarizacije .

Pored toga prikazani su smisao kretanja kazaljke i polozaj registrovanog zupca u odnosu na nultu elektricnu liniju , koja se registruje kada izmedju elektroda ne postoji potencijalska razlika .
Iz prve slike vidi se : pri mirovanju ne postoji nikakva potencijalska razlika izmedju elektroda , kazaljka mernog instrumenta je na nuli , a trase njene registracije je na nultoj elektricnoj liniji .
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG? Pocetak depolarizacije (II) , kada je samo jedan deo membrane depolarizovan , dovodi do potencijalske razlike izmedju vec depolarizovanog i jos nedepolarizovanog dela membrane , sto se odrazava u skretanju kazaljke i pojavi pozitivnog zupca na traseu.
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG? U momentu kad je proces depolarizacije zahvatio celu membranu (III) , opet ne postoji potencijalska razlika : kazaljka je na nuli , a i kriva registracije na nultoj liniji .
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG? Skretanje kazaljke mernog instrumenta i smisao zupca u toku procesa repolarizacije zavisice od pravcakretaja talasa repolarizacije : ukoliko se repolazrizacija javlja namestu na kome je poceo i proces depolarizacije i siri se na isti nacin (IVa) kao i talas depolarizacije , skazaljka ce skrenuti u suprotnom smeru od onog koji je imala u pocetku depolarizacije , na krivoj ce se javiti negativni zubac , jer je mesto koje je pri depolarizaciji bilo negativno sada postalo pozitivno.
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG? Medjutim ,ako se repolarizacija javi na drugom kraju misica i siri u suprotnom smeru od sirenja talasa depolarizacije (IVb) , tada ce kazaljka mernog instrumenta skrenuti u istom smeru kao i pri pojavi depolarizacije , a na krivoj ce se javiti pozitivni zubac.
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG? Najzad (V) ,pri potpunoj repolarizaciji kazaljka instrumenta je opet na nuli , a njen trag pri registrovanju na nultoj elektricnoj liniji , stim sto ce drugi zubac biti eletronegativan (a) ako je repolarizacija tekla istim smerom kao depolarizacija , a pozitivan ako se sirila suprotno talasu depolarizacije .
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG? Ukoliko se imaju na umu ove cinjenice , lako je razumeti karakteristicni oblik krive bioelektricnog potencijala srca – elektrokardiograma , a narocito njegovog komornog dela i smisla zubaca Q, R, S i T .
Sta pokazuje elektrokardiogram EKG? Posle ovih opstih podataka precicemo na analizu elektrokardiograma.
Zubac P koji traje oko 0,1″ oznacava proces depolarizacije pretkomora.
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Posto proces depolarizacije najcesce istovremeno zahvata miokard obe predkomore , zubac je obicno jednostruk .
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? U retkim slucajevima , kada postoji vremenska razlika izmedju pojave depolarizacije u miokardu obe pretkomore, javljaju se u zupcu P dva vrha .Proces repolarizacije pretkomora se u fizioloskim uslovima ne registruje posto je pokriven procesom depolarizacije komora.
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Interval P-Q odgovara procesu sirenja talasa depolarizacije kroz Aschoff-Tawarin cvor , tj. atrio-ventrikularnom sirenju impulsa .
Traje ,zavisno od frekfencije rada srca ,0,12-0,21″ ,pri vecoj frekfenciji je kraci. Produzavanje ovog intervala preko0,21″ oznacava usporavanje atrio-ventrikularnog provodjenja impulsa .
Zubac Q koji je negativan , pokazuje depolarizaciju Purkinjeovih celija Hissovog snopa.Komorni kompleks Q, R, S, u kome je zubac R pozitivan , a ostala dva negativna , oznacava proces depolarizacije komora.
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Njegov izgled je posledica vec poznate cinjenice da se impuls , znaci i talas depolarizacije , siri od vrha prema bazi srca , a u zidu komora od endokarda prema epikardu kao sto je prikazano na slici ,tj . u zidu desne komore zdesnau levo.

Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Kako vrednost potencijala zbog ralike u debljini zida i brzini sirenja depolarizacije nije ista , to je registrovani kompleks rezultantna potencijalna miokarda leve i desne komore.
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Kompleks Q,R, S traje prosecno oko 0,08″ , a njegovo produzenje znaci usporavanje procesa depolarizacije ili asihronu ( ne istovremenu ) depolarizaciju komora .
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Pri kraju ovog kompleksa proces depolarizacije je obuhvatio ceo miokard komora , tako da izmedju njegovih pojedinih delova ne postoji potencijalska razlika usled cega se trase vraca na nultu elektricnu liniju – interval S-T.
Zubac T je rezultat procesa repolarizacije miokarda komora , i to razlike izmedju repolarizacije pojedinih delova miokarda komora.
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Posto ovaj proces u srcanom zidu protice u suprotnom smeru od smera sirenja depolarizacije ,tj. repolarizacija zahvata najpre sloj ispod epikarda , razumljivo je sto je ovaj zubac pozitivan .
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Poremecaji izgleda i smisla (pozitivnosti) zupca T oznacavaju promene procesa repolarizacije i o njima se govori u pataloskoj fiziologiji i internoj medicini .
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ?
Veoma je znacajno sto se bioelektricna aktivnost srca moze registrovati sa povrsine tela i bez otvaranja grudnog kosa . Zahvaljujuci toj mogucnosti , registrovanje elektromiokardgrama postala je veoma dragocena klinicka metoda ispitivanja , funkcionalnog stanja srca , a narocito za analizu sirenja procesa depolarizacije i repolarizacije .
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Mogucnost registrovanja bioelektricnih potencijala srca (elektrokardiograma EKG) sa povrsine tela pociva na cinjenici da je srce okruzeno sredinom (okolni organi , a zatim i sva ostala tkiva organizma koja se natoljena tecnoscu – krvnom limfomi tkivnom tecnoscu ) koja u sebi sadrzi rastvor elektrolita.
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Posto su rastvori elektrolita provodnici eliktriciteta II reda , to ce se promene potencijala (tj. bioelektricne pojave) koje se javljaju u srcu siriti po celom telu .
Kako nastaje elektricna aktivnost srca ? Zbog polozaja srca (tj. njegove elektricne ose), a verovatno zbog razlicitih sastava tkiva , potencijalne razlike izmedju pojedinih delovatela bice razlicite .
Kako funkcionise provodni sistem srca?
Pri iregistrovanju elektrokardiograma uglavnom se primenjuju dva nacina registrovanja : kod prvog , bipolarnog , koriste se dve elektrode , ciji je polozaj tako podesen da se dobijaju podaci o bioelektricnojaktivnosti srca kao celine; kao drugog , monopolarnog , registruje se bioelektricna aktivnost malih regiona (delova) miokarda komora , cime se dobijaju podaci o eventualnim lokalnim promenama bioelektrine aktivnosti i njenog sirenja .
Kako funkcionise provodni sistem srca? Pri bipolarnom registrovanju elektrode bez polarizacije (kombinacija srebra isrebro-hlorida), izradjene u obliku plocica dovoljne velicine , stavljaju se na kozu ekstremiteta (podlaktica ili potkolenice ) ,koja je natopljena rastvorom NaCL ili namazana posebnom mascu u cilju smanjenja otpora.
Registrovanje se vrsi u tzv. tri klasicna odvoda po Einthovenu:
- I odvod: desna ruka -leva ruka
- II odvod : desna ruka – leva noga
- III odvod : leva ruka – leva noga
Kako funkcionise provodni sistem srca? Izgled elektrokardiograma dobivenog sa ova tri odvoda vidi se na slici ispod :

Kako funkcionise provodni sistem srca? Monopolarno registrovanje .Pri monopolarnom registrovanju uzima se diferentna elektroda male povrsine , koja se stavlja na zid toraksa , koji odgovara prednjem i bocnom zidu srcanih komora , dok se druga indiferentna elektroda stavina bilo koji deo tela .
Cesto se umesto indiferentne elektrode koriste sve tri elektrode sa ekstremiteta , koje se medjusobno spoje otpornicima od 5000 oma .
Kako funkcionise provodni sistem srca? Pri ovom registrovanju se sa prednjeg i bocnog levog zida toraksa uzimaju tzv. prekordijalni odvodi V1 – V6 i drugi.
Kako funkcionise provodni sistem srca? Ponekad se diferentna elektroda unosi putem katetera u srcanu supljinu ili sa sondom u jednjak pa se odavde registruje elektrokardiogram.
Kako funkcionise provodni sistem srca? Elektrokardiogram pretstavlja dragoceno dijagnosticko sredstvo pri proucavanju poremecaja funkcije srcanog misica , a narocito procesa sirenja rzdrazenja , pojave depolarizacije i repolarizacije , kao i stanja ishranjenosti miokarda .
Detelji o poremecajima se mogu naci u Pataloskoj fiziologiji .
FAQ – Bioelektricne pojave u srcu i EKG
Reference i izvori
Sledeci naucni i medicinski izvori pruzaju dodatno objasnjenje bioelektricnih pojava u srcu, elektrokardiograma (EKG) i fiziologije srcanog misica. Ukljucivanje ovih referenci doprinosi boljem razumevanju teme i zasniva tekst na proverljivim naucnim cinjenicama.
- StatPearls (2023) – Electrocardiogram Detaljan pregled EKG-a, ukljucujuci osnovne talase, intervale i klinicku primenu u dijagnostici srcanih poremecaja.
- StatPearls (2023) – Cardiac Physiology Objasnjava fizioloske mehanizme srca, ukljucujuci generisanje i provodjenje elektricnih impulsa kroz miokard.
- American Heart Association (2024) – Heart and Circulation Autoritativni izvor o radu srca, ukljucujuci bioelektricne procese i znacaj EKG dijagnostike u klinickoj praksi.
- StatPearls (2022) – Cardiac Conduction System Opis provodnog sistema srca, ukljucujuci SA i AV cvor, Hisov snop i Purkinjeova vlakna.
- MedlinePlus (2024) – Electrocardiogram Pristupacno objasnjenje EKG pregleda, njegovog znacaja i nacina interpretacije rezultata.
- Encyclopaedia Britannica (2023) – Electrocardiography Opsti pregled istorije i principa elektrokardiografije, ukljucujuci osnovne bioelektricne koncepte.
- StatPearls (2023) – Action Potential Objasnjava mehanizam akcijskog potencijala i njegov znacaj u stvaranju elektricnih signala u srcanom misicu.
- StatPearls (2022) – Cardiac Cycle Prikazuje faze srcanog ciklusa i povezanost mehanickih i elektricnih procesa u radu srca.
- European Society of Cardiology (2024) – Clinical Cardiology Resources Sadrzi savremene smernice i informacije o dijagnostici i lecenju srcanih oboljenja, ukljucujuci EKG analizu.
- StatPearls (2023) – Physiology, Heart Electrical Activity Dodatno objašnjava integraciju električnih impulsa i mehaničke funkcije srca kroz provodni sistem.
- Mayo Clinic (2024) – Electrocardiogram (EKG) Klinički pregled EKG metode, njene primene u dijagnostici i značaja u svakodnevnoj medicinskoj praksi.





