metabolicke odlike srcanog misica

metabolicke odlike srcanog misica

Metabolicke odlike srcanog misica .Srcani misic (miokard) ima specificne metabolicke odlike koje su prilagodjene njegovoj potrebi za konstantnim, neprekidnim radom.
Share this:

Metabolicke odlike srcanog misica

Metabolicke odlike srcanog misica .Srcani misic (miokard) ima specificne metabolicke odlike koje su prilagodjene njegovoj potrebi za konstantnim, neprekidnim radom.

Uvod

U srcu se odigravaju vrlo intezivni procesi prometa materije koji omogucavaju pravilni funkcionisanje srca , kako za vreme mirovanja , tako i pri telesnim naporima .

Ovo se vidi i iz cinjenice da je miokard vrlo dobro snabdeven krvlju . Poredjenje kolicine kiseonika kroz srce protice 100 cm3 krvi u minutu , dok se pri fizickom radu ova kolicina visestruko povecava .

metabolicke odlike srcanog misica
metabolicke odlike srcanog misica

Poredjenje kolicine kiseonika u artrijskoj i venskoj krvi koja protice kroz srce pokazuje da razlika izmedju kolicine O2 u arterijskoj i venskoj krvi iznosi 12 vol% , prema 6-8 % u proseku u organizmu .

Ispitivanja su pokazala da je pravilno funkcionisanje miokarda neophodno da krv ili hranljiva tecnost sadrze dovoljno neorganskih soli natrijuma , kalijuma i kalcijuma , kiseonika i organskih jedinjenja – izvora energije.

Uticaj natrijuma , kalijuma i kalcijuma na funkciju miokarda .

Metabolicke odlike srcanog misica . Ukoliko se izolovano zablje srce koje je prestalo da radi stavi u izotonicni rastvor natrijum-hlorida (0.65%), ubrzo ce poceti sa spontanim ritmickim kontrakcijama .

Metabolicke odlike srcanog misica . Ovo nece dugo trajati i srce ce se zaustaviti u stanju dijastole. Dodavanjem male kolicine kalcijum-hlorida (tako da mu koncetracija bude (0.02%) srce ce poceti ponovo da radi , ali ce ubrzo dijastole postati sve nepotpunije i srce ce se zaustaviti u stanju jace sistole .

Metabolicke odlike srcanog misica . Dodak male kolicine kalijum-hlorida opet ce uspostaviti funkciju srca i ono ce se sada kontrahtovati prilicno dugo .

Metabolicke odlike srcanog misica . Odavde se izvodi zakljucak da je za pravilno funkcionisanje srca neophodno prisustvo natrijuma , kalijuma i kalcijuma u optimalnom odnosu . Takav odnos nalazimo u slozenom Ringerovom fizioloskom rastvoru .

Ova potreba za pomenutim katjonima posledica je njihovog dejstva na stanje celicne membrane i na biohemijske procese u miokardu .

Miokard srca

Miokard je naziv za misicno tkivo srca. Miokard je usko povezan sa endokardom (unutrasnjim slojem srca) i epikardom (vanjskim slojem srca).

Miokard srca . Natrijum u obliku natrijum-hlorida pre svega obezbedjuje normalan osmotski pritisak . Pri niskim koncetracijama natrijumovih jona olazi do slabljenja jacine kontrakcija i ubrzo dolazi do zaustavljanja rada srca .

Kalijum u vecoj koncetraciji od optimalne smanjuje jacinu srcanih kontrakcija , smanjuje tonus srcanog misica i , najzad, zaustavlja srce u stanju dijastole . Smanjuje potencijal celicne membrane . Dejstvo mu je slicno dejstvu vagusa.

Miokard srca . Kalcijum dejstvuje pozitivno inotropno , tj. pojacava tonus miokarda i jacinu srcanih kontrakcija . Ujedno otezava opustanje (dijastolu ) srca tako da se srce zaustavlja u stanju maksimalne sistole . Dejstvo kalcijuma slicno je dejstvu simpatikusa.

Miokard srca .- Kiseonik Srcani misic trosi znacajnu kolicinu kiseonika . Tako pri mirovanju , 100g srcanog misicnog tkiva trosi 10 cm3 kiseonika u minuti ili oko 60 puta vise nego u skeletnim misicima . Srcani misic je veoma osetljiv prema nedostatku kiseonika i ubrzo prestaje sa radom .

Miokard srca .Izvor energije . Iako se u srcu , kao i u skeletnim misicima , odigrava mlecnokiselinkso vrenje , tj. anaerobno razlaganje ugljenih hidrata , ipak najveci deo energije srce dobija iz oksidacionih procesa .

Miokard srca . Kada karakteristiku srcanog misica treba istaci da je on sposoban da kao izvor energije koristi ne samo ugljene hidrate ( glikogen i glukozu ) nego i veci broj drugih organskih jedinjenja : gllicerin , aminokiseline , masne kiseline , mlecnu kiselinu , pirogrozdjanu kiselinu pa cak i aceton.

Miokard srca . Vitamini . Za pravilnu funkciju srcanog misica neophodan je veci broj vitamina . Od narocite vaznosti je vitamin B1 (aneurin) , pri cijem nedostaku dolazi do poremecaja funkcije i slabosti miokarda.

FaktorUloga u miokarduEfekat povecanjaEfekat smanjenja / nedostatka
Natrijum (NaCl)Odrzava osmotski pritisakSlabljenje kontrakcija, zastoj srca
Kalijum (K)Utice na membranski potencijal i kontrakcijeSmanjuje kontrakcije, tonus, zaustavlja srce u dijastoli
Kalcijum (Ca)Povecava tonus i jacinu kontrakcija (pozitivno inotropno dejstvo)Zaustavlja srce u sistoli, otezava relaksaciju
Kiseonik (O2)Omogucava aerobnu produkciju energijeBrz prestanak rada srca
Izvor energijeUgljeni hidrati + druge supstance (masne kiseline, aminokiseline itd.)Efikasna proizvodnja energije kroz oksidacijuSmanjena energija → slab rad srca
Vitamini (posebno B1)Neophodni za normalnu funkciju miokardaPoremecaj funkcije i slabost miokarda
Kljucni faktori koji uticu na kontrakcije i funkciju srcanog misica

Miokard srca – Srcana revolucija

Miokard srca.Srcana revolucija obuhvata niz raznovrsnih promena u srcu u toku kojih srce neizmenicno prima krv iz vena velikog i malog krvotoka i svojim grcenjem ili kontrakcijama je istiskuje u arterije velikog i malog krvotoka.

Miokard srca. Srcana revolucija se deli u dve osnovne faze : sistolu ili grcenje srca , i dijastolu opustanje srcanog misica i punjenje srcanih supljina krvlju . Sistola i dijastola srca se dele na sistolu i dijastolu pretkomora i sistolu i dijastolu komora.

Miokard srca. Pri proucavanju srcane revolucije proucava se niz promena u srcu , od kojih su mnoge od znacaja za procenjivanje funkcionalnog stanja srca , pa prema tome i za klinicku dijagnostiku .

Miokard srca. Tu spadaju : mehanicke promene srcanog misica i funkcija srcanih zalistaka , promena pritiska u srcanim supljinama , udar srcanog vrha ili ictus cordis , srcani tonovi i promena bioelektricnog potencijala srca , o cemu je vec bilo reci.

Mehanicke promene miokarda i funkcija srcanih zalistaka .

Mehanicke promene miokarda i funkcija srcanih zalistaka . Za razumevanje toka srcane revolucije najbolje je najpre iznetistanje miokarda i polozajsrcanih zalistaka , u periodupunjenja srca , pa potom opisati promene onim redom kako se javljaju : najpre sistolu i dijastolu pretkomora, a zatim sistolu i dijastolu komora.

Mehanicke promene miokarda i funkcija srcanih zalistaka . U periodu punjenja celije miokarda pretkomora i komora su opustene . Usled toga je pritisak i u pretkomorama i u komorama nizak , a pretkomoro- komorni zalisci otvoreni te krv koja iz vena utice u pretkomore prelazi u komore kao sto mozemo videti na slici ispod .

mehanicke promene miokarda i funkcija srcanih zalistaka
mehanicke promene miokarda i funkcija srcanih zalistaka

mehanicke promene miokarda i funkcija srcanih zalistaka. Znaci u ovom periodu imamo punjenje kako pretkomora tako i komora krvlju . S druge strane , pritisak u arterijama koje polaze iz srca – a.pulmonalis i aorti – veci je nego u komorama , pa su , prema tome , polumesecasti zalisci na pocetku obe ove arterije zatvoreni .

Miokard srca . Sistola srca pocinje sistolom pretkomora , posto , kao sto je vec receno , impuls za rad srca polazi od Keith-Flackovog cvora ,koji se nalazi u zidu desne pretkomore , i brzo se prosiruje na miokard obe pretkomore.

Pri sistoli usled kontrahovanja pretkomora krv iz pretkomora biva istisnuta u komore . Istovremeno se u znatnoj meri usporava uticanje krvi iz venau pretkomore, i ako na uscu vena u srce nema nikakvih zalistaka .

Miokard srca . Medjutim ,usled posebnog anatomskog odnosa miokarda pretkomora prema venskim uscima (miokard prstenasto okruzuje ova usca ) dolazi do njihovog suzavanja i znatnog usporavanja uticanja krvi u pretkomore , koje je prakticno prekinuto .

Miokard srca .Sistola pretkomora traje 0.1 sekund , posle cega dolazi do dijastole – opustanja miokarda pretkomora i njihovog ponovnog punjenja .

Miokard srca .Sistola komora pocinje 0.1 – 0.15 sekunda po zavrsetku sistole pretkomora. Kao sto je poznato , ova pauza je uslovljena usporenim sirenjem implusa kroz pretkomorno-komorni cvor .

Miokard srca . Sistola komora odigrava se takodje jednovremeno . Ona se moze podeliti u 2 perioda : period zatezanja i period istiskivanja. Prvi od njih , period zatezanja , odlikuje se zatezanjem ,tj. povecanjem tonusa miokarda komora bez skracivanja njegovih misicnih vlakana , tj. izometrijskom kontrakcijom .

Miokard srca . Ovakav tip kontrakcije je posledica fizickih uslova u komorama: tu se krv nalazi u potpuno zatvorenim supljinama , posto je u samom pocetku sistole doslo do zatvaranjaatrio-ventrikularnih zalisaka .

Posto je krv kao i sve tecnosti nestisljiva, to sprecava skracivanje vlakana miokarda , usled cega se samo povecava njihov tonus , a kao posledica toga raste pritisak u komorama .

Miokard srca . Njihov polozaj za vreme pauze je takav da su zbog svojih morfoloskih odlika i anatomskog polozaja lako otvoreni i plivaju u krvi koja ispunjava komoru . Dovoljan je samo mali porast pritiska u komorama pa da se oni zatvore .

Miokard srca . Mada pritisak u komorama , narocito u levoj , u toku sistole znatno raste , ne dolazi do izvrtanja zalisaka u pretkomore niti do vracanja ( regurgitacije ) krvi , posto se istovremeno sa kontrakcijom ostalog dela miokarda komora kontrahuju i papilarni misici ,cija kontrakcija preko chordae tendineae zatezu atrio-ventrikularne zaliske i drze ih cvrsto priljubljene jedne uz druge.

Miokard srca .Usled zatezanja miokarda , u komorama koje su potpuno zatvorene sa svih stran apritisak raste , a narocito u levoj usled vece snage znatno debljeg zida .

Pored zatezanja traje 0.05 sekundi ,tj. sve dotle dok pritisak u komorama ne nadvlada pritisak u a. pulmonalis i aorti .Cim do toga dodje , otvaraju se semilularni zalisci na pocetku ove dve arterije i pocinje period istiskivanja .

Prof. dr Ivan Tasić: Kako živeti nakon infarkta miokarda?
Prof. dr Ivan Tasic: Kako ziveti nakon infarkta miokarda? Mehanicke promene miokarda i funkcija srcanih zalistaka

Miokard srca . U toku perioda istiskivanja postoji mogucnost smanjivanja zapremine komora usled oticanja krvi u arterije kroz otvorene polumesecaste zaliske i vlakna miokarda komora se skracuju , tj. kontrahuju, po tipu izotonusne misicne kontracije .

Miokard srca . Pored istiskivanja krvi traje oko0.25 sekundi; u pocetku se krv istiskuje naglo i brzo , a zatim sporije . Posle prestanka razdrazenja miokarda komora i pocetka procesa repolarizacije u njemu dolazi do pocetka dijastole-opustanja miokarda komora.

To dovodi do naglog snizenja pritiska u komorama i usled toga do zatvaranja semilunarnih zalistaka , posto pritisak u a.pulmonalis i aorti opet postake veci nego u komorama .

Miokard srca .Ubrzo zatim , usled daljeg pada pritiska u komorama otvaraju se atrio-ventrikularni zalisci i krv iz pretkomore opet pocinje da utice u komore . Cim je zavrseno opustanje komora , nastaje punjenje celog srca , koje traje do sledece pojave impulsa iz sinusnog cvora , tj. do sledece pojave sistole , najpre pretkomora , a potom i komora .

Miokard srca .Neobicno je vazno da se zapamti da pri sistoli komora nikad ne dolazi do njihovog potpunog praznjenja . Pri mirovanju organizma , od ukupnih 200 ml krvi u svakoj komori , pri sistoli se izbaci oko 80 ml krvi , ili oko 2/5 . Pri fizickim naprezanjima ova zapremina se povecava .

Trajanje pojedinih faza srcane revolucije

Trajanje pojedinih faza srcane revolucije . Vreme trajanja srcane revolucije i njenih pojedinih faza zavisi od srcane frekvencije . Znaci , pri frekfenciji srcanog rada od 60 u minutu srcana revolucija traje jednu sekundu , a pri frekfenciji od 75 u minutu 0.8 sekundi.

Ovde cemo , primera radi , dati trajanje pojedinih faza srcane revolucije prisrcanoj fekfenciji od 75 u minutu.

Trajanje celokupne srcane revolucije0.8 sekundi
Sistola pretkomora0.1 sekunda
dijastola+ punjenje pretkomora0.7 sekundi
Revolucija komora
sistola
0.25-0.30 sekundi
period zatezanja (izometrijska faza)0.04 – 0.06 sekundi
Period istiskivanja0.21-0.30 sekundi
a) maksimalno0.9- 0.14 sekundi
b) usporeno0.12 – 0.16 sekundi
Dijastola0.5 sekundi
Prava dijastola -opustanje0.21 sekunda
Punjenje komora0.29 sekundi
Trajanje pojedinih faza srcane revolucije

Trajanje pojedinih faza srcane revolucije .Pri povecanju frekfencije rada srca trajanje pojedinih faza srcane revolucije skracuje se na racun trajanja punjenja.

Pritisak u srcu u toku srcane revolucije

Pritisak u pojedinim srcanim supljinama meri se metodom kateterizacije srca . Kateterizacija se vrsi uvlacenjem sterilne cevcice od gume ili plasticne mase kod coveka u jednu od vena pregiba lakta, a kod oglednih zivortinja u v. iugularis .

Pritisak u srcu u toku srcane revolucije. Pod rendgenskom kontrolom cevcica se potiskuje u sve vece vene , dok najzad ne dopre najpre u desnu pretkomoru , a potom i u desnu komoru.

Kateterizacija levog srca je slozenija posto se tada katetar zavlaci ua. carotis ,a iz nje u aortu , pa potom u levu komoru i najzad u levu pretkomoru .

Pritisak u srcu u toku srcane revolucije. Ranije je pritisak meren uglavnom zivinim manometrom koji zbog znatne tezine zivinog stuba pokazuje znatnu inerciju , cime je donekle deformisan pravi izgled krive posto se mnogo finije oscilacije ne mogu da primete .

Danas se u ovu svrhu primenjuju savremeni manometri bez inercije , narocito oni koji funkcionisu na principu piezoelektricnih pojava i elektronski pretvaraci .

Peizoelektricne pojave , koje su vec dosta dugo poznate u fizicii i koriscene u tehnici (mikrofon , zvucnici i gramofonske dozne sa „kristalom“) , proizilaze iz osobine mnogih tela , na primer nekih kristala (kvarc) i niza poluprovodnika , da pri izlaganju mehanickom naprezanju , na primer istezanju ,stvaraju elektricnu energiju i obrnuto , izlozene elektricnom naponu daju mehanicke efekte – menja im se unutrasnji napon ili daju vibracije odredjenih osobina .

Miokard srca. Kod elesticnih manometra narocito savremenih elektronskih pretvaraca -transdjusera (tranducer) , pomocu elasticne membrane ili kristala pretvaraju se mehanicke promene ( promena pritiska u cevi koja je zavucena u srcane supljine ili krvni sud, ili promene zategnutosti zida krvnog suda i njegovo sirenje torakalnog zida itd) u elektricne impulse , koji se preko provodnika , ili cak putem radio talasa (teleregistrovanje) , prenose do pribora za registrovanje i u njemu opet transformisu u mehanicke impulse , koji preko pogodnog sistema poluga registruju , cime se dobijaju krive promene krvnog pritiska ,pulsa, udara srcanog vrha itd.

Pritisak u srcu u toku srcane revolucije. dijagram kretanja pritiska i zapremine u srcanim supljinama i moment javljanja srcanih tonova
Pritisak u srcu u toku srcane revolucije. dijagram kretanja pritiska i zapremine u srcanim supljinama i moment javljanja srcanih tonova

Miokard srca.kriva pritiska u srcu u toku srcane revolucije prikazana je na slici .

Miokard srca.proucavanje pritiska u pretkomorama i komorama u pojedinim fazama srcane revolucije dalo je sledece podatke :

U prektomorama za vreme dijastole pritisak je za 2-3 m Hg veci od atmosferskog ,tj. iznosi 2-3mm Hg. Za vreme sistole pretkomora on se blago podize , pararelno sa sirenjem impulsa i kontrakcionog talasa kroz miokard pretkomora i dostize vrednost od desetam mm Hg .

Miokard srca.Sa nastupanjem opustanjea miokarda pretkomora u toku njihove dijastole vraca se na pocetnu vrednost . Medjutim , pritisak u pretkomorama pokazuje dva porasta u vezi sa revolucijom komora:

Miokard srca.Prvi je u periodu zatezanja usled zadrzavanja krvi u pretkomorama posle zatvaranja antrio-ventrikularnih zalistaka i usled naglog porasta pritiska u komorama , koji dovodi do potiskivanja pretkomorno-komorne pregrade u supljinu pretkomora .

Drugi porast se javlja u pocetku dijastole komora kad pritisak u komorama opada , a atrio-ventrikularni zalisci su jos zatvoreni. Analiza krive kretanja pritiska u komorama (slika iznad) pokazuje lak porast pritiska u komorama, koji je sinhron ,sa sistolom pretkomora.

Miokard srca. U pocetku sistole komora pritisak naglo raste i u levoj komori dostize vrednost od 80 mm Hg pri kraju perioda zatezanja . U tom momentu pritisak je veci od pritiska u aorti , sto dovodi do otvaranja njenih semilunarnih zalistaka .

Miokard srca. U toku prvog dela perioda istiskivanja ,tj. u fazi brzog istiskivanja pritisak u komori , usled skracivanja miokarda i dalje raste i dostize vrednost od 120 do 130 mm Hg.

Miokard srca. Istovremeno raste i pritisak u aorti . U drugoj fazi istiskivanja – za vreme usporenog istiskivanja pritisak u komorama opada , ali posto istovremeno opada i u aorti , krv i dalje istice u komore.

Miokard srca. Na slican nacin se krece i pritisak u desnoj komori , samo su vrednosti zbog slabije snage manje razvijenog miokarda znatno nize. Vrednost pritiska u desnoj komori je znatno nize.

Miokard srca. Najvisa vrednost pritiska u desnoj komori u periodu zatezanja iznosi od 8do 15 , a u fazi naglog istiskivanja krvi 15 – 30 mmHg.

Icstus cordis

Miokard srca. Ictus cordis ili udar srcanog vrha su ritmicki udari srca o zid grudnog kosa koji se mogu opipati , a kod mrsavih osoba i videti , na levom prednjem zidu grudnog kosa za vreme srcane sistole .

Miokard srca. Udar srcanog vrha s leve strane , na medioklavikularnoj liniji . Ictus cordis se registruje aparatom koji se naziva kardiograf , dok se dobijena kriva naziva kardiogram.

Miokard srca. Na kardiogramu se razlikuju skedeci karkteristicni elementi : najpre mali zubac, a , koji odgovara sistoli pretkomore ,potom strima , ulazna grana b-c , koja odgovara periodu zatezanja komore , zubac c odgovara momentu otvaranja semilunarnih zalistaka , plato c-d periodu istiskivanja krvi , a nizlazna grana d-e opustanju miokarda komore, tj. njenoj distoli .

Miokard srca.U postanku udara srcanog vrha igraju dva vazna cinioca .prvi je zatezanje komorinog zida i povecanje tvrdine miokarda u toku perioda zatezanja , a drugi obrtanje srca oko svoje osovine u toku ove faze sistole komora , pri cemu se vrh srca obrce ulevo i malo nagore.

Miokard srca. Usled toga zid leve komore udara o prednji zid toraksa koji na ovom mestu nije pokriven plucima , vrh srca u V medjurebarni prosto .

Srcani tonovi

Miokard srca. Srcani tonovi su zvucne pojave koje se cuju pri srcanom radu , prislanjanjem uha ili lekarske slusalice ( stetoskopa ili fonendoskopa ) na zid toraksa u okolini srca

Miokard srca. Sa gledista akustike tu se ne radi o pravim muzickim tonovima , ali je naziv tonovi uzet da bi se fizioloske zvucne pojave razlikovale od patoloskih , koje se nazivaju sumovima i javljaju se pri oboljenju srcanih zalistaka ili suzenju srcanih usca.

Miokard srca.Postoje dva osnovna ili glavna srcana tona , koja se uvek cuju pri auskultaciji srca , i dva sporedna tona , koji se mogu cuti pojacavanjem srcanih tonova mikrofonom odnosno registrovati fonokardiografskom metodom .

Miokard srca. Glavni srcani tonovi su prvi ili sistolni i drugi ili dijastolni ton.

Miokard srca. Prvi ili sistolni ton javlja se u pocetku sistole komora . On je dosta dug , nizi , manje jasan i slabo ogranicen

Njegov postanak zavisi od vise faktora : pre svega od zatvaranja i zatezanja atrio-ventrikularnih zalistaka , a zatim i od otvaranja semilunarnih zalistaka i vibriranja misicne mase miokarda zida komora i velikih krvnih sudova .

Miokard srca. Na kvalitet prvog srcanog tona uticu: stepen otvorenosti (rasirenosti) atrio-ventrikularnih zalistaka za vreme dijastole , brzina i tok porasta pritiska u komorama u toku prve faze sistole komora i intezitet zatvaranja i zatezanja atrio-ventrikularnih zalistaka .

Miokard srca.Ranije shvatanje da u postanku I srcanog tona sudeluje i samozatezanje miokarda komora danas je napusteno ,jer nije moglo biti potrvdjeno novijim metodama ispitivanja .

Drugi ili dijastolni srcani ton javlja se u pocetku dijastole komora . On je kratak , visi i dobro ogranicen . Po svome postanku je cisto valvuran i posledica je zatezanja semilunarnih zalistaka o koje udara krv iz aorte odnosno a. pulmonalis , koja je usled pada pritiska u komorama vraca prema srcu , ali pri tome udara u semilanrne zaliske , koje najpre zatvara , a potom i zateze .

Miokard srca. Sporedni srcani tonovi su III i IVsrcani ton , koji se , kao sto je vec receno , nemogu cuti prislanjanjem uha , a ni stetoskopom .

Treci srcani ton se javlja u pocetku dijastole komore , odmah po otvaranju artio-vertikularnih zalistaka , u fazi brzog uticanja krvi u komore i postaje usled vibracije (treperenja) komorinog zida.

Miokard srca.Cetvrti ili pretkomorni ton , koji je obicno pokriven pravim srcanim tonom , javlja se u toku sistole pretkomora kao posledica istiskivanja krvi iz pretkomora u komore .

Miokard srca. Fonokardiografija . Pored auskultacije ,za proucavanje srcanih tonova moze se koristiti i fonokardiografska metoda , pri kojoj se na mesto aulskultacije pojedinih srcanih usca stavlja mikrofon sa cijom je membranom vezan sistem za fotografsko ili mehanicko registrovanje , cime se dobijaju krive srcanih tonova .

Miokard srca.Kriva prvog srcanog tona pokazuje 5-11 oscilacija dosta visoke amplitude koje traju 0.06 -0.16 , dok je kriva drugog srcanog tona prestavljena sa 3 do 4 oscilacije znatno nize i kraceg trajanja (0.04-0.11) . Registrovanje treceg srcanog tona traje 2-3 oscilacije sasvim niske amplitude.

Miokard srca. Krive srcanih tonova date su na slici iznad . O promenama izgleda fonokardiografskih krivih pri pataloskoj fiziologiji , a o mestu aulskultacije srcanih tonova na internoj klinici.

Miokard srca. Na kraju izlaganja fizioloskih pojava koje se u srcu javljaju u toku srcane revolucije skrecemo paznju na gore poslednjoj slici na kojoj su zajedno prikazani kretanje pritiska u srcanim komorama (levoj) i aorti , promene zapremine leve komore i fonokardiografske krive srcanih tonova .

FAQ Metabolicke odlike srcanog misica

Sta su metabolicke odlike srcanog misica?
Metabolicke odlike srcanog misica predstavljaju sposobnost miokarda da neprekidno proizvodi energiju i odrzava stalne kontrakcije koristeci kiseonik, elektrolite i razlicite izvore energije poput glukoze, masnih kiselina i aminokiselina.
Zasto je kiseonik vazan za rad srcanog misica?
Srcani misic trosi velike kolicine kiseonika jer najveci deo energije dobija aerobnim oksidacionim procesima. Nedostatak kiseonika brzo dovodi do slabljenja funkcije miokarda i prestanka rada srca.
Kako natrijum, kalijum i kalcijum uticu na miokard?
Natrijum odrzava osmotski pritisak i normalnu funkciju celija, kalijum utice na membranski potencijal i ritam srca, dok kalcijum pojacava jacinu kontrakcija srcanog misica i tonus miokarda.
Koje izvore energije koristi srcani misic?
Miokard koristi vise izvora energije, ukljucujuci glukozu, glikogen, masne kiseline, aminokiseline, mlecnokiselinske produkte i druga organska jedinjenja kako bi obezbedio neprekidan rad srca.
Sta je srcana revolucija?
Srcana revolucija predstavlja kompletan ciklus rada srca koji obuhvata sistolu odnosno kontrakciju i dijastolu odnosno opustanje srcanog misica tokom kojih srce prima i izbacuje krv.

Reference

  1. Hall, J.E. and Guyton, A.C. (2021) Guyton and Hall Textbook of Medical Physiology. 14th edn. Philadelphia: Elsevier. Dostupno na: Elsevier . Jedan od najpoznatijih udzbenika fiziologije koji detaljno objasnjava funkciju srca, metabolizam miokarda, cirkulaciju krvi i regulaciju srcane aktivnosti.
  2. Boron, W.F. and Boulpaep, E.L. (2022) Medical Physiology. 4th edn. Philadelphia: Elsevier. Dostupno na: Elsevier . Sadrzi detaljna objasnjenja biohemijskih procesa u miokardu, transporta jona i energetskog metabolizma srcanog misica.
  3. Klabunde, R.E. (2023) Cardiovascular Physiology Concepts. 3rd edn. Philadelphia: Wolters Kluwer. Dostupno na: CV Physiology . Strucni izvor fokusiran na kardiovaskularnu fiziologiju, ukljucujuci kontrakcije srca, pritiske u komorama i srcani ciklus.
  4. Silverthorn, D.U. (2021) Human Physiology: An Integrated Approach. 9th edn. Pearson Education. Dostupno na: Pearson . Objasnjava integraciju rada srca sa drugim organskim sistemima i znacaj kiseonika i elektrolita za funkciju miokarda.
  5. Braunwald, E. (2022) Braunwald’s Heart Disease: A Textbook of Cardiovascular Medicine. 12th edn. Philadelphia: Elsevier. Dostupno na: Elsevier . Jedan od vodecih izvora iz oblasti kardiologije koji pokriva fiziologiju i patologiju srca, ukljucujuci rad miokarda i srcane tonove.
  6. Mohrman, D.E. and Heller, L.J. (2019) Cardiovascular Physiology. 9th edn. New York: McGraw-Hill Education. Detaljno opisuje hemodinamiku, sistolu, dijastolu i regulaciju krvnog pritiska u srcanim supljinama.
  7. Costanzo, L.S. (2021) Physiology. 7th edn. Philadelphia: Elsevier. Poznat fizioloski prirucnik sa jasnim objasnjenjima metabolizma srca, ionskih promena i funkcije srcanog misica.
  8. Katz, A.M. (2010) Physiology of the Heart. 5th edn. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. Knjiga specijalizovana za fiziologiju srca sa fokusom na kontraktilnost miokarda i biohemijske procese u srcu.
  9. Lilly, L.S. (2020) Pathophysiology of Heart Disease. 7th edn. Philadelphia: Wolters Kluwer. Povezuje normalnu fiziologiju srca sa klinickim stanjima i poremecajima rada miokarda.
  10. Marieb, E.N. and Hoehn, K. (2018) Human Anatomy & Physiology. 11th edn. Pearson Education. Sadrzi osnovna i napredna objasnjenja gradje i funkcije srca, ukljucujuci mehanicke promene tokom srcane revolucije.
  11. American Heart Association (2024) ‘How the Heart Works’. Dostupno na: American Heart Association . Zvanicni edukativni materijali o radu srca, krvotoku i znacaju pravilnog funkcionisanja miokarda.
  12. National Heart, Lung, and Blood Institute (2024) ‘Heart Function and Circulation’. Dostupno na: NHLBI . Americki institut koji pruza naucno zasnovane informacije o funkciji srca i kardiovaskularnom sistemu.
  13. StatPearls Publishing (2024) ‘Cardiac Physiology’. Dostupno na: NCBI Bookshelf . Medicinski pregled fiziologije srca sa detaljima o kontrakcijama, srcanim tonovima i metabolizmu miokarda.
  14. OpenStax (2023) Anatomy and Physiology. Rice University. Dostupno na: OpenStax . Besplatan akademski udzbenik koji objasnjava anatomiju i fiziologiju srca i krvotoka.
  15. National Center for Biotechnology Information (2024) ‘Myocardial Metabolism’. Dostupno na: PubMed . Naucna baza radova koja sadrzi istrazivanja o energetskom metabolizmu srcanog misica i funkciji miokarda.
  16. Ganong, W.F. (2019) Review of Medical Physiology. 26th edn. New York: McGraw-Hill Education. Detaljan pregled fizioloskih procesa u organizmu sa posebnim osvrtom na kardiovaskularni sistem.
  17. Sherwood, L. (2020) Human Physiology: From Cells to Systems. 10th edn. Boston: Cengage Learning. Objasnjava povezanost celijskih procesa i rada srca, ukljucujuci znacaj kiseonika i energetskih izvora.

O autoru

Avatar

Rade Radosavljevic

Moje ime je Rade Radosavljevic, ljubitelj prirode, poznavalac i istrazivac lekovitog bilja sa vise od 15 godina iskustva. Herbalista i bloger, osnivac i autor sajta Prirodno lecenje, posvecen prirodnom nacinu ocuvanja zdravlja.

Share this:

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *