
fiziologija osnove
Osnove fiziologije coveka uvod
Osnove fiziologije coveka– Fiziologija coveka je nauka o mehanickim, fizickim i biohemijskim funkcijama normalnih, zdravih ljudi ili ljudskih tkiva, organa i sistema.
Nastavak osnove fiziologije coveka deo 1 Ispod je poslednji pasus da se podesetimo za nastavak
Bez primene ovog pribora nebi bila moguca kosmicka fiziologija , tj. pracenje uticaja boravka u raketama ili vasionskim brodovima na ljude kosmonaute i ogledne zivotnje. – ovde sledi nastavak.
Fiziologja danas raspolaza tolikim cinjenicnim materijalo dobivenim na najrazlicitijim organizmimada je opravdano govoriti o fizioloskimm naukama , u koje pored fiziologije biljaka , zivotinja i coveka spadaju i vec ranije pomenute : biohemija , biofizika , i molekulska biologija .
Potom pataloska fiziologija , koja proucava promene i poremecaje funkcija nastale u toku bolesti ; klinicka fiziologija , koja proucava klinicke pojave nastale u toku bolesti s aspekta promena funkcija izazvanih bolescu .
Zatim fiziologija rada i industrijska fiziologija , koj aispituju funkcije organizma u toku rada kod radnika razlicitih profesija i u raznim industrijskim granama ; fiziologija sporta , ciji je predmet ispitivanja uticaj raznih sportskih aktivnosti na funkcije organizma .
Visinska fiziologija i vazduhoplovnba fiziologija , koja proucavaju uticaj visine i planinske klime , kao i uticaj boravka u savremenim letelicama na organizam , i , u najnovije vreme , kosmicka fiziologija prostora ( space physiology) , koja ispituje uticaj boravka u raketama i kosmickim brodovima .

Osnove fiziologije coveka

U fizioloske nauke , nesumljivo , spada i radijaciona biologija , koja proucava uticaje najrazlicitijih zracenja na organizam , a dobrim delom i farmakologija , nauka o lekovima , odnosno bar njen deo – farmakodinamika , koja ispituje mehanizam dejstva lekovitih i otrovnih materija na organizam .
Fiziologija je jedna od osnovnih nauka na nizu falkuteta: bioloskim odnosno bioloskim odsecima , prirodno – matematickih falkuteta , medicinskim , stomatoloskim , veterinarskim , faltutetima fizicke kulture i sporta , poljoprivrednim , na odsecima za psihologiju fizioloskih falkuteta , u visokim , visim i specijalizovanim srednjim skolama ( vise pedagoske , vise , i srednje medicinske skole , srednje veterinarske i poljoprivredne skole ) itd.
Cinjenice iz fiziologije tj. poglavlja odnosno materija o fiziologiji coveka i zivotinja , nalaze se u programima biologije za osnovne skole i gimnazije .
Zavisno od nastavne potrebe , interesovanja citalaca kojima su namenjeni i potreba prakse , udzbenici i prirucnici fiziologije sadrze i prikazuju naucne cinjenice iz fiziologije na razlicit nacin .
Tako , danas postoje udzbenici i prirucnici biljne fiziologije , opste fiziologije , uporedne fiziologije , fiziologije sisara i ptica , koji se nazivaju i veterinarskim fiziologijama ako su namenjeni slusaocima vaterinarskih i poljoprivrednih falkuteta .
Zatim udzbenici fiziologije , coveka ili medicinske fiziologije ako je gradivo izlozeno s aspekta potrebe medicinskog obrazovanja .
Isto tako danas vec postoje i mnogobrojni udzbenici fiziologije pojedinih grupa – kola ili klasa zivotinja odnosno organizma: fiziologije protozoa , bakterija , insekata , riba , ptica itd.
Osnovi opste fiziologije
Osnovi opste fiziologije
Osnovi opste fiziologije – u uvodu je receno da fiziologija proucava funkcije organizma , tj. njegove zivitne manifestacije .
Osnovi opste fiziologije – mada je coveciji i zivotinjski organizam nedeljiva celina u kome postoji tesna uzajamna korelacija funkcija pojedinih organa i pribora , ipak iz didaktickih razloga , da bi se shvatila sva slozenost funkcija organizma , moraju se najpre izloziti funkcije pojedinih njegovih delova .
Osnovi opste fiziologije – Pribora i organa , pa cak i celija kao osnovnih morfoloskih i funkcionalnih jedinica organizma .
Osnovi opste fiziologije – Ovaj deo bice posvecen osnovnim cinjenicam iz opste fiziologije , koje su zajednicke svim organizmima i svim organima covecjeg tela .
Osnovi opste fiziologije – iz biologije je poznato da je osnovna funkcionalna jedinica organizma celija i da se organizam sastoji od zive materije , koja je visokoorganizovani oblik materije sa belancevinama i nukleinskim kiselinama kao najkarakteristicinijim sastojcima .
Najbitnija odlika zive materije jeste neprekidna razmena materije sa spoljasnom sredinom. U toku hiljada vekova od pojave prvih i verovatno najprostijih oblika zivota ziva bica su prosla kroz vrlo razlicite faze ravitka i promena sve dok nije doslo do ogromnog broja vrsta i oblika koje danas nalazimo na Zemlji.
Osnovi opste fiziologije – Jedna od najznacajnih etepa u razvoju zivih bica , a ujedno i najveci kvalitativni skok, bila je pojava visecelicnih organizama – metazoa kod zivotinja .
Pri tom je od jednocelicnih organizama , kod kojih celija otpravlja sve funkcije u vezi sa odrzavanjem i razmnozavanjem organizama , doslo do pojave jedinki sastavljenih od velikog , pa i ogromnog broja celija , gde su celije , zadrzavajuci niz svojih prvobitnih odlika , postale sastavni deo slozenog organizma u kome dolazi do pojave specijalizovanja ,tj. morfoloske i funkcionalne diferencijacije pojedinih celija .
Osnovi opste fiziologije – S druge strane , dolazii i do pojave raznovrsnih oblika medjusobnog dejstva i uskladjivanja funkcija jednih celija sa drugim , tj. do korelacije , koja obezbedjuje funkcionisanje organizma kao celine i prilagodjavanje funkcija drugih celija , organa i pribora.
Osnovi opste fiziologije – pre prelaska na proucavanje pojedinih pribora ( organskih sistema organizma ) iznecemo neke osnovne podatke o sastavu organizma , dacemo pregled najvaznijih njihovih sastojaka – neorganskih i organskih jedinjenja i izlozicemo osnovne funkcionalne karakteristike celije , kao i uslove koji su neophodni za funkciju celija , a time i organizma kao celine .
Sastav covecijeg tela

Sastav covecijeg tela – ziva materija od koje su sastavljene celije i medjuprostorna supstancija pojedinih organa i tkiva , kao i njihovi proizvodi , sastoji se od velikog broja hemijskih jedinjenja : vode , mineralnih soli i organskih jedinjenja – ugljenih hidrata , masti , belancevina i nukleinskih kiselina.
Sastav covecijeg tela osobe teske 70kg prikazan je u tablici
Sastojak | Tezina u kg | Sastojak | Tezina u g |
Voda | 42,400 | Kalijum | 150,0 |
masti | 12,600 | Natrijum | 63,0 |
Belancevine | 12,600 | Sumpor | 112,0 |
Ugljeni hidrati | 0,300 | Hlor | 85,0 |
kalcijum | 1,160 | Magnezijum | 21,0 |
Fosfor | 0,670 | Gvozdje | 3,0 |
Jod | 0,014 |
Tabela 1
Iz tablice se vidi da je kolicinski najvazniji sastojak voda , ciji % kod odrasle , srednje ugojene osobe , srednjih godina iznosi oko 56,0% , dok ostatak odpada na rastvorene supstancije .
Hemijski elementi u organizmu
Hemijski elementi u organizmu – ukoliko se ispitaju elementi u covecijem telu , dobijaju se podaci prikazani u tabeli 2.
Elementi u sastavu covecijeg tela ( po Vernadskom iz Burgera)
Element | Tezinski postotak | Element | Tezinski postotak |
Kiseonik | 65.04 | Hlor | 0.25 |
Ugljenik | 18.25 | Sumpor | 0.21 |
Vodonik | 10.05 | Magnezijum | 0.04 |
Azot | 3.15 | Gvozdje | 0.02 |
Kalcijum | 1.40 | Tragovi:Cu,Zn, Mn,Mo,Ni,Si,J,Br,F,i dr. | |
Fosfor | 0.80 | ||
Kalijum | 0.27 | ||
Natrijum | 0.26 |
Tabela 2
Hemijski elementi u organizmu – kiseonik i vodonik su najvecim delom nalaze u sastavu vode i zajedno sa ugljenikom i azotom u sastavu organskog jedinjenja .
U sastav organsih jedinjenja jednim delom ulaze i fosfor , sumpor , gvozdje , bakar , jod i drugi elementi . Ostali elementi ulaze u sastav neorganskih soli .
Hemijski elementi u organizmu – sastojci organizma
Najveci deo napred nabrojanih elemenata u organizmu su sastojci neorganskih i organskih jedinjenja . Kao sto je vec receno , u neorganske sastojke spadaju voda i mineralne soli , a u organske ugljeni hidratit , masti , belancevine , nukleinske kiseline i niz drugih .
Hemijski elementi u organizmu – neorganski sastojci organizma
Voda cini kolicinski najvazniji sastojak covecijeg tela . Dok se u embrionu nalazi vise od 90% vode , sa razvojem fetusa ( ploda) procenat vode opada , tako da kod novorodjenceta nalazimo oko 75% vode , a kod odraslih osoba , zavisno od starosti i uhranjenosti , 59 – 65% .
Voda se jednim delom nalazi slobodna , a drugim delom kao vezana za belancevine , krvne plazme i tkiva.
Hemijski elementi u organizmu – voda u organizmu igra niz vrlo znacajnih uloga : ona je rastvarac svih neorganskih i organskih jedinjenja organizma , cini sredinu u kojoj se odigravaju svi hemijski procesi u organizmu , ucestvuje u hemijskim reakcijama ( u hidrolistickim procesima ) , sluzi kao prenosilac neorganskih soli i organskih jedinjenja , posto neprekidno kruzi kroz organizam , i to , s jedne strane , kroz krvotok , a s druge strane – iz krvnih kapilara u ekstracularnu medjucelijsku tecnost , a odavde u celije i obrnuto.
Hemijski elementi u organizmu – najzad , daje tkivima elasticnost i stiti unutrasnje organe od povreda , ucestvuje u regulisanju telesne temperature itd.
Hemijski elementi u organizmu – mineralne soli
Hemijski elementi u organizmu – kolicinski najvaznije mineralne soli su hloridi , fosfati , i bikarbonati natrijuma , kalijuma, i magnezijuma .
U organizmu se osim toga nalazi i nesto sulfata . Pored ovih soli u organizmu se u veoma malim kolicinama nalazi niz elemenata koji spadaju u oligoelemente , mikroelemente ili elemente u tragu .
Hemijski elementi u organizmu , mineralne soli – natrijum
Natrijum je najvazniji katjon telesnih tecnosti organizma . Njegove najvaznije soli su : 1) natrijum -hlorid , od koga zavisi odrzavanje osmotskog pritiska u telesnim tecnostima .
Pored toga NaCl je aktivator nekih fermenata ( amilaze i rd.) , sluzi kao izvorni materijal za jone hloride pri sintezi HCLu zelucu itd .
2)natrijum -bikarbonat je vazna puferska supstancija telesnih tecnosti u kombinaciji sa ugljenom kiselinom
3) primarni i sekudarni fosfati natrijuma se nalaze u telesnim tecnostima u mnogo manjoj koncetraciji od bikarbonata i takodje igraju ulogu u procesu razdrazenja celija , a posebno u procesu misicne kontrakcije .
Hemijski elementi u organizmu mineralne soli -kalijum
Hemijski elementi u organizmu – kalijum najvazniji katjon celija , ali se u maloj koncetraciji nalazi i u telesnim tecnostima . Fosfati i bikarbonati kalijuma su neorganski puferi celija .
Sam kalijum igra vise vaznih uloga : utice na razdrazljivost misica i nervnog sistema , ucestvuje u procesu razdrazenja u celijama , neophodan je za pravilan rad srca , igra vaznu ulogu u procesu razlaganja ugljenih hidrata , u sintezi glikogena itd.

Hemijski elementi u organizmu mineralne soli – kalcijum
Hemijski elementi u organizmu mineralne soli – kalcijum se nalazi najvecim delom u kostima i zubima , gde njegovi tercijerni fosfati , a delom i karbonati , daju ovim organima cvrstinu .
Pored toga kalcijum se nalazi u maloj kocentraciji u telesnim tecnostima i igra vaznu ulogu u regulisanju nervne razdrazljivosti , srcanog rada i propustljivosti celijske opne , potom ucestvuje u procesu zgrusavanja krvi , aktivisanju nekih fermenata i u procesu misicne kontrakcije .
Nedostatak ili smanjena koncetracija kalcijuma u krvi dovodi do povecanja nervno – misicne razdrazljivosti i pojave tetanije ( dugotrajnih grceva telesne muskulature ).
Hemijski elementi u organizmu mineralne soli – magnezijum
Hemijski elementi u organizmu mineralne soli – magnezijum se nalazi delimicnoo u kostima , a delimicno u maloj kocentraciji i u telesnim tecnostima , gde ucestvuje u regulisanju misicne i nerne razdrazljivosti i aktivisanju nekih fermenata.
Hemijski elementi u organizmu mineralne soli – fosfor
Hemijski elementi u organizmu mineralne soli – fosfor se javlja u obliku fosfata , kao sastojak niza organskih jedinjenja i neorganskih soli .
Najvaznija organska jedinjenja fosfora su lipoidi – fosfatidi , slozene belancevine , kao fosfoproteidi i nukleoproteidi , zatim fosfatna jedinjenja bogata energijom :adenozin – trifosfat , adenozin – difosfat, kratin- fosfat itd.
Neorganskih fosfata ima vise : trikalcijumfosfatse nalazi u kostima i zubima , dok se u celijama i telesnim tecnostima nalaze primarni i sekudarni fosfati koji imaju pufersku ulogu.
Fosfati igraju vaznu ulogu u procesima razlaganja i sinteze ugljenih hidrata u organizmu .
Hemijski elementi u organizmu mineralne soli – sumpor
Sumpor se jednim delom nalazi u sastavu neorganskih sulfata koji sluze za neutralizaciju organskih otrovnih jedinjenja , proizvoda truljenja u crevima ( fenolp-krezol , indol , skatol), a drugim delom kao sastojak organskih jedinjenja : glikoproteidi , lipoidi- sulfatidi itd.
Druga grupa organskih sumpornih jedinjenja su ona u kojima se sumpor nalazi u obliku tio-grupe SH u nekim aminokiselinama i njihovim derivatima ( cistein , metionin , glutation).
Hemijski elementi u organizmu mineralne soli – oligoelementi
Hemijski elementi u organizmu mineralne soli – oligoelementi su sastojci organizma koji su u organizmu nalaze u vrlo maloj kocentraciji .
Hemijski elementi u organizmu oligoelementi – gvozdje
Gvozdje se u organizmu nalazi u sastavu slozenih belancevina – hromoproteida . Najvaznija jedinjenja gvozdja po kolicini su hemoglobin crvenih krvnih zrnaca i mioglobin misica .
Hemoglobin ima vaznu prenosilacku ulogu posto ucestvuje u transportu kiseonika iz pluca i tkiva , dok mioglobin misica sluzi za deponovanje kiseonika .
Osim toga gvozdje ulazi u sastav niza vaznih celicnih fermenata koji ucestvuju u oksidacionim procesima kao aktivatori kiseonika ( Verburgov ferment disanja ili citohromoksidaza , katala, peroksidaza) i u sastav citohroma , koji takodje ucestvuju u oksidaionim procesima .
Hemijski elementi u organizmu oligoelement – bakar
Bakar se u malim kolicinama nalazi u organizmu kao sastojak veceg broja fermenata – fenol-oksidaza, neki flavin-metal-fermenti. Bakar igra vaznu ulogu u oksidaciono-redukcionim procesima , a neopdhodan je i za funkciju kostane srzi – sintezu hemoglobina .
Hemijski elementi u organizmu oligoelement – mangan
Mangan je takodje sastojak veceg broja fermenata . Neophodan je za pravilnu funkciju kostane srzi , razvoj skeleta , razmozavanje i odrzavanje funkcionalne sposobnosti misica.
Hemijski elementi u organizmu oligoelement – molbden
Molibden se nalazi u sastavu veceg broja fermenata flavin-metal encima .
Hemijski elementi u organizmu oligoelement – cink
Cink je nadjen u nizu tkiva , a narocito u kozi , pankreasu i polnim zlezdama . Sastojak je veceg broja fermenata , a u pankreasu ucestvuje u procesu sinteze njegovog hormona insulina .
Hemijski elementi u organizmu oligoelement- silicijum
Silicijum se nalazi u kozi , koznim tvorevinama i opni misnih vlakana – sarkolemi.
Hemijski elementi u organizmu oligoelement – jod
Jod je jedan od neophodnih elemenata za razvoj i pravilno funkcionisanje organizma . Posle resorpcije u tankom crevu jod u obliku jodida dospeva u stitnu zlezdu gde se vezuje za njen koloid u obliku jod-tireo-globulina , a zatim ucestvuje u sintezi hormona stitne zlezde , koji su organska jedinjenja joda sa derivatima aminokiseline tirozina.
Hormoni stitne zlezde regulisu razvoj i rastenje organizma i oksidacione procese u celijama . Nedostatak joda u vodi i hrani je jedan od najvaznijih faktora u pojavi endemske ili enzootske gusavosti .
Hemijski elementi u organizmu oligoelement – fluor
Fluor se nalzi u kostima i zubima , a narocito u zubnoj gledji . Smatra se da nedostatak fluora igra ulogu u pojavi zubnog karijesa.
Visak fluora u hrani dovodi do poremecaja okostavanja – demineralizacije kostiju i zubne gledji- fluoroze.
Hemijski elementi u organizmu oligoelement – kobalt
Kobalt – covek ga uglvnom unosi kao sastojak vitamina B12 . Medjutim , kod prezivara nedostatak neorganskog kobalta u hrani dovodi do niza poremecaja : snizena mlecnost , smanjena plodonst i nepravilan razvoj fetusa.
Uloga neorganskog kobalta kod coveka i vecine domacih zivotinja nije poznata .
Hemijski elementi u organizmu oligoelement- selen
Selen . Nedavno je konstatovano da je selen neophodan oligoelement za vecinu domacih zivotinja . Izgleda da je njegova funkcija u tesnoj vezi sa funkcijom vitamina E , posto pri nedostatku ovog vitamina selen ublazava i usporava simptome E-avitaminoze .
Selen zajedno sa aminokiselinom cisteinom ( odnosno metioninom )i holinom ima zastitno dejstvo prema jetri . O ulozi i znacaju selena kod coveka nista nije poznato .
Organski sastojci organizma
U organizmu se nalazi veliki broj organskih sastojaka , od kojii su najvazniji belamcevine , nukleinske kiseline ( kao bitnii sastojci slozenih belancevina nukleoproteida ) , ugljeni hidrati i masti .
Ostala organska jedinjenja su ili derivati ove tri osnovne grupe jedinjenja ili postaju u toku razlaganja odnosno pretvaranja ovih jedinjenja u organizmu . Osobine ugljenih hidrata , masti i belancevina opisane su u biohemiji.