Slacica seme

Slacica seme

Slacica (lat. Sinapis alba – bela, Brassica nigra – crna) je biljka iz porodice kupusnjaca, najpoznatija kao osnovni sastojak za pravljenje senfa.
Share this:

Slacica moc lekovite biljke

Slacica
(lat. Sinapis alba – bela, Brassica nigra – crna) je biljka iz porodice kupusnjaca, najpoznatija kao osnovni sastojak za pravljenje senfa.

Naucnici vec dugo znaju da slacicina ostra ljutina razredjuje sluz i olaksava disanje kad imate prehladu ili grip .Ali se ispostavilo da ovaj svestrani kuhinjski zacin nije samo lek koji ce vam pomoci da se bolje osecate.

Blizak rodjak brokula , kupusa i drugog povrca iz porodice Cruciferae , slacica sadrzi raznovrsna hemijska jedinjenja sa impresivnim lekovitim kredibilitetom .

Slacica za sta je dobra ?

Pocnimo sa ulogom slacice kao sredstava za iskasljavanje .

Slacica seme
Slacica seme

Kada vam je nos toliko zapusen da jedva mozete da disete ,komad slacice (senf) – na kuvanoj virsli , na primer – obezbedjuje veliku dozu mirozina i sinigrina ,jedinjenja koja razvodnjavaju sluz i olaksavaju njeno izbacivanje iz organizma .

Tradicionalni lek za zapusenost disajnih puteva je da na svoje grudi stavite kasastu oblogu od slacice , napravljenu tako sto cete izdrobiti nekoliko supenih kasika njenog semena ,i dodati ih solji brasna zajedno sa malo vode tako da se napravi pasta .

Njen miris otavara zapusene nosne prolaze , dok “ljutina” pojacava cirkulaciju krvi u grudima i olaksava disanje . [1] Postarajte se da zastitite kozu na grudima tako sto cete namazati debeo sloj vazelina pre nego sto stavite ovu lepljivu oblogu.

Slacica – i nemojte drzati oblogu duze od 15 minuta jer ce vam opeci kozu . Na kraju ,pre dodirivanja ociju , nosa ili usta , temeljno operite ruke posle rukovanja kasastom oblogom od slacica.

Drugi nacin da vam koriste svojstva slacice da bi se uklonila zapusenost disajnih puteva jeste da dodate malo samlevenog semena slacice svojoj kupki.

To je samo pocetak slacicine magije . Ona se koristi i u sledecim slucajevima .

Slacica – olaksavanje simptoma sindroma Rejno (Raynaud)

Utvrdjeno je da je osobama koje periodicno pate od pojave bolno hladnih prstiju ,koji karakterisu ovaj problem sa cirkulacijom ,pomaze lepljiva obloga od slacice .

Lepljive obloge od slacice se dugo koriste u lecenjusindroma Rejno . Nanesena na kozu , slacica izaziva blagu iritaciju koja pojacava lokalno snabdevanje krvlju, stvarajuci osecaj toplog peckanja – savrsen protiv otrov za ledene prste.

Pomesajte 100g (3 1/21/2 oz) sveze samlevenog semena slacice sa vrucom, ali ne kljucalom vodom ,da se napravi gusta pasta .

Stavite je kasikom na parce gaze dovoljno veliko da se obmota oko prstiju pogodjenih ovom bolescu .Stavite lepljivu oblogu i uklonite je posle jednog minuta.

Ako koza pocrveni ( sto je vrlo verovatno) , uteljajte u nju malo maslinovog ulja . Mazanje ruku sa malo vazelina pre nego sto stavite ovu lepljivu oblogu pomocice da slacica ne opece kozu .

Slacica za sta je dobra ? Posticanje apetita .

Dodavanje slacice vasoj hrani povecava lucenje pljuvacke i sokova za varenje – prirodni nacici za posticanje apetita kada ste bolesni i ne jedete tako dobro kako bi trebalo.

Slacica za sta je dobra ? Unistavanje gljivica uzrocnika atletskog stopala

Malo praha slacice dodatog kupki za stopala moze pomoci da se ubiju gljivice koje izazivaju atletsko stopalo .

Slacica za sta je dobra ? Uklanjanje bola u ledjima i zglobovima mazanjem

Herbalisti zovu slacicu rubefacijentom , sto znaci da kada se stavi na kozu , stimulise pojavu umirujuce toplote . Kao i paprika kajena , po svemu sudeci , i slacica, prazni rezerve supstance P iz nervnih celija , jedinjenja koja prenosi signale bola iz ledja u mozak .

Ulje slacice je , zapravo , je glavni sastojak u tecnoj masti za artritis najmanje jednog proizvodjaca . Da bi ste koristili slacicu protiv bola , Napravite od nje smesu za lepljivu oblogu ( videti u predhodnom tekstu ) ili potopite krpu u jaku biljnu infuziju slacice koju cete napraviti tako sto cete sipati solju kljucale vode preko jedne kafene kasike samlevene slacice i ostaviti da se natapa 5 minuta.

Stavite oblogu na bolno mesto . Jedna osoba koja pati od artritisa predlozila je da se mesavina toplog ulja slacica i komfora umasira u bolne zglobove – ali ulje slacica je jednostavno prejako da bi se upotrebljavalo na kozi , pa stoga mi ne preporucujemo ovaj pristup.

Slačica – biljka izuzetna kao začin i još bolja kao prirodni lek‼️
Slacica lekovita biljka

Slacica za popustanje glavobolje , povisene temperateure i zapusenosti

Potapanje stopala u vrucu vodu sa malo dodatog praha slacice moze postici brojne ciljeve. To moze da otkloni zapusenost kod prehlade , pomogne da se smanji povisena temperatura i ublazi glavobolja .

Preusmeravanje krvi ka stopalima pomaze da se smanji zapusenost , pojaca cirkulacija i ublazuje pritisak na krvne sudove u vasoj glavi .

Postoji nekoliko vrsta slacice , ukljucujuci crnu , smedju , i belu poznatu kao ( zuta) . Seme bele slacice nije toliko ljuto kao seme drugi vrsta slacica . Ako jedete seme slacice , budite oprezni : ono ima laksativni efekat ako ga pojedete u vecoj kolicini .

Prah slacice se takodje koristi za izazivanje povracanja ; unosenje vise od jedne kafene kasike ce verovatno imati ovaj efekat.

Hemijski sastav slacice i zasto je toliko delotvorna

Lekovita svojstva slacice nisu slucajna. Ona su rezultat slozenog hemijskog sastava koji ukljucuje enzime, sumporna jedinjenja, flavonoide, masne kiseline, vitamine i minerale. Upravo kombinacija ovih supstanci daje slacici njen prepoznatljiv ukus, miris i terapeutski potencijal.

1. Glukozinolati – kljucne bioaktivne supstance

Najvaznije aktivne materije u semenu slacice su glukozinolati. To su sumporna organska jedinjenja karakteristicna za biljke iz porodice kupusnjaca.

U slacici su najzastupljeniji:

  • sinigrin (vise u crnoj i smedjoj slacici)
  • sinalbin (dominantan u beloj slacici)

Sama ova jedinjenja nisu posebno aktivna dok su u suvom, neoostecenom semenu. Medjutim, kada se seme zdrobi i pomesa sa vodom, dolazi do aktivacije enzima mirosinaze.

Tada pocinje prava biohemijska reakcija.


2. Mirosinaza – enzim koji pokrece reakciju

Mirosinaza je prirodni enzim prisutan u semenu slacice. Kada se celije biljke ostete (mlevenjem, drobljenjem ili zvakom), enzim dolazi u kontakt sa glukozinolatima.

Rezultat te reakcije su izotiocijanati – vrlo reaktivna i bioloski aktivna jedinjenja.

Najpoznatiji je alil-izotiocijanat, supstanca odgovorna za:

  • intenzivnu ljutinu
  • nadrazaj sluzokoze
  • stimulaciju cirkulacije
  • antibakterijsko dejstvo

Bez ove enzimske reakcije, slacica ne bi imala ni svoj miris ni lekovitu snagu.


3. Izotiocijanati – bioloski aktivna moc slacice

Izotiocijanati su centralne aktivne komponente koje objasnjavaju zasto je slacica tako delotvorna.

Njihova svojstva ukljucuju:

  • antibakterijsko dejstvo
  • antifungalno dejstvo
  • protivupalno dejstvo
  • stimulaciju lokalne cirkulacije
  • potencijalno antikancerogeno dejstvo (prema eksperimentalnim studijama)

Ova jedinjenja deluju tako sto:

  • povecavaju protok krvi u tkivima
  • podsticu lokalnu toplinu
  • mogu inhibirati rast pojedinih mikroorganizama
  • aktiviraju enzime detoksikacije u jetri

Zato obloge od slacice izazivaju crvenilo i osecaj toplote – to je direktna posledica vazodilatacije (sirenja krvnih sudova).


4. Etericna ulja

Seme slacice sadrzi i etericna ulja u malim, ali znacajnim kolicinama.

Ona doprinose:

  • antiseptickom dejstvu
  • stimulaciji respiratornih puteva
  • pojacanom iskasljavanju

Upravo ta ulja su razlog zasto slacica pomaze kod zapusenosti i prehlade.


5. Flavonoidi i fenolna jedinjenja

Pored sumpornih jedinjenja, slacica sadrzi i flavonoide i druga fenolna jedinjenja sa antioksidativnim delovanjem.

Njihova uloga je da:

  • neutralisu slobodne radikale
  • smanjuju oksidativni stres
  • stite celije od ostecenja

Oksidativni stres je povezan sa:

  • ubrzanim starenjem
  • upalnim procesima
  • bolestima srca i krvnih sudova

Zbog toga se slacica svrstava u biljke sa funkcionalnim nutritivnim potencijalom.


6. Masne kiseline i hranljive materije

Seme slacice sadrzi:

  • omega-3 masne kiseline
  • omega-6 masne kiseline
  • proteine
  • vlakna
  • vitamine B grupe
  • vitamin E
  • minerale (magnezijum, kalcijum, fosfor, selen, gvozdje)

Selen je posebno zanimljiv jer ima antioksidativnu funkciju i podrzava imuni sistem.

Magnezijum doprinosi pravilnoj funkciji misica i nervnog sistema.

Dakle, slacica nije samo stimulans – ona je i nutritivno vredna biljka.


7. Zasto slacica zagreva telo?

Efekat zagrevanja potice od iritativnog delovanja izotiocijanata na kozu i sluzokozu.

Organizam reaguje tako sto:

  • siri krvne sudove
  • povecava lokalni protok krvi
  • izaziva blagu upalnu reakciju

Ta reakcija je kontrolisana i kratkotrajna, ali dovoljna da:

  • smanji bol
  • opusti misice
  • poboljsa cirkulaciju
  • smanji zapusenost

Zbog toga se slacica tradicionalno koristi kao prirodni “rubefacijens” – sredstvo koje izaziva crvenilo i lokalno zagrevanje.


8. Potencijalna antikancerogena istrazivanja

Laboratorijska istrazivanja pokazuju da izotiocijanati mogu:

  • podsticati apoptozu (programiranu smrt ostecenih celija)
  • inhibirati rast odredjenih tumorskih celija
  • aktivirati enzime detoksikacije faze II u jetri

Medjutim, vazno je naglasiti da su mnoge od tih studija radjene u laboratorijskim uslovima, a ne na velikim klinickim populacijama.

Zato se slacica ne moze posmatrati kao terapija, ali njena bioaktivna jedinjenja jesu predmet ozbiljnog naucno-istrazivackog interesovanja.


9. Sinergija sastojaka – prava tajna delovanja

Najvaznije je razumeti da slacica ne deluje zbog jedne supstance.

Njena snaga je u kombinaciji:

  • glukozinolata
  • enzima
  • izotiocijanata
  • antioksidanasa
  • minerala

Ta sinergija daje:

  • lokalno zagrevanje
  • antibakterijski efekat
  • podsticaj cirkulaciji
  • podrsku varenom sistemu
  • potencijalnu zastitu celija

Zbog toga se slacica moze smatrati funkcionalnom lekovitom biljkom sa slozenim mehanizmom delovanja.

slacica seme
slacica seme

[2] Zhang Y.
Cancer-preventive isothiocyanates: measurement of human exposure and mechanism of action.
Mutation Research. 2004;555(1–2):173–190.
doi:10.1016/j.mrfmmm.2004.05.027

Slacica i detoksikacija organizma

Kada se govori o detoksikaciji organizma, cesto se koriste preterane tvrdnje. Medjutim, u slucaju slacice postoji realna biohemijska osnova koja objasnjava njen potencijalni doprinos prirodnim procesima detoksikacije u telu.

Organizam vec poseduje sopstveni sistem za eliminaciju stetnih materija. Najvazniju ulogu imaju:

  • jetra
  • bubrezi
  • creva
  • pluca
  • koza

Slacica ne “cisti telo” magicno, ali njena bioaktivna jedinjenja mogu podrzati enzimske procese u jetri koji ucestvuju u neutralizaciji i izlucivanju toksina.


Uloga glukozinolata u aktivaciji jetrenih enzima

Glukozinolati prisutni u slacici, nakon razgradnje pomocu enzima mirosinaze, prelaze u izotiocijanate. Upravo ta jedinjenja su predmet intenzivnih istrazivanja jer pokazuju sposobnost aktivacije takozvanih enzima faze II detoksikacije u jetri.

Enzimi faze II imaju zadatak da:

  • neutralisu reaktivne metabolite
  • povecaju njihovu rastvorljivost u vodi
  • omoguce lakse izlucivanje putem urina ili zuci

Drugim recima, oni pomazu telu da bezbednije ukloni potencijalno stetne supstance.

Studije na modelima pokazuju da izotiocijanati mogu stimulisati ekspresiju enzima kao sto su:

  • glutation-S-transferaza
  • NAD(P)H: kinon oksidoreduktaza
  • UDP-glukuronozil transferaza

Ovi enzimi igraju kljucnu ulogu u zastiti celija od oksidativnog ostecenja i hemijskih toksina.


Antioksidativna podrska detoksikaciji

Detoksikacija je tesno povezana sa oksidativnim stresom. Kada telo preradjuje toksine, dolazi do stvaranja reaktivnih molekula koji mogu ostetiti celije.

Slacica sadrzi:

  • fenolna jedinjenja
  • flavonoide
  • selen

Ove supstance deluju kao antioksidansi i pomazu u:

  • neutralizaciji slobodnih radikala
  • zastiti jetrenih celija
  • smanjenju upalnih procesa

Posebno je znacajan selen, jer ucestvuje u radu enzima glutation peroksidaze – jednog od glavnih antioksidativnih sistema u organizmu.


Podsticanje varenja i eliminacije

Detoksikacija nije samo funkcija jetre. Creva imaju ogromnu ulogu u eliminaciji metabolita.

Slacica blago stimulise:

  • lucenje zeludacne kiseline
  • proizvodnju digestivnih enzima
  • peristaltiku creva

Bolje varenje znaci:

  • efikasnije razlaganje hrane
  • manje fermentacije u crevima
  • pravilnije izbacivanje otpada

Na taj nacin slacica indirektno doprinosi prirodnim procesima ciscenja organizma.


Uticaj na mikrobiotu

Izotiocijanati pokazuju antibakterijsko dejstvo prema odredjenim patogenim mikroorganizmima. Time mogu doprineti ravnotezi crevne mikrobiote.

Zdrava mikrobiota:

  • pomaze u metabolizmu toksina
  • utice na imuni odgovor
  • smanjuje inflamaciju

Iako slacica nije probiotik, njena blaga antimikrobna svojstva mogu imati regulacioni efekat u odredjenim uslovima.


Realna granica – sta slacica moze, a sta ne moze

Vazno je naglasiti:

Slacica nije zamena za medicinski tretman, niti je “cudesni detoks lek”. Njeno dejstvo je podrska prirodnim mehanizmima koje telo vec poseduje.

Slacica -Najveci efekat se postize kada je deo:

  • uravnotezene ishrane
  • unosa dovoljne kolicine vlakana
  • adekvatne hidratacije
  • fizicke aktivnosti

U tom kontekstu, slacica moze biti funkcionalna namirnica sa bioaktivnim potencijalom.

Slacica – Antioksidativna svojstva

Jedan od manje poznatih, ali izuzetno znacajnih aspekata delovanja slacice jeste njen antioksidativni potencijal. Iako se slacica najcesce povezuje sa zagrevanjem, cirkulacijom i respiratornim efektima, njen hemijski sastav pokazuje da poseduje i sposobnost zastite celija od oksidativnog ostecenja.

Sta je oksidativni stres?

Oksidativni stres nastaje kada u organizmu postoji neravnoteza izmedju:

  • slobodnih radikala
  • antioksidativnih odbrambenih mehanizama

Slobodni radikali su nestabilni molekuli koji mogu ostetiti:

  • celijske membrane
  • proteine
  • DNK
  • enzime

Dugotrajni oksidativni stres povezuje se sa:

  • ubrzanim starenjem
  • hronicnim zapaljenjima
  • kardiovaskularnim bolestima
  • neurodegenerativnim poremecajima

Zbog toga su prirodni izvori antioksidanasa od velikog znacaja u ishrani.


Koje antioksidanse sadrzi slacica?

Slacica sadrzi vise grupa jedinjenja sa antioksidativnim delovanjem:

1. Fenolna jedinjenja

Fenolne kiseline prisutne u semenu slacice imaju sposobnost neutralizacije slobodnih radikala. Ona deluju tako sto doniraju elektron nestabilnim molekulima i time prekidaju lanac oksidativnih reakcija.

2. Flavonoidi

Flavonoidi su biljni pigmenti sa jakim antioksidativnim kapacitetom. U slacici su identifikovana jedinjenja koja doprinose:

  • smanjenju inflamacije
  • zastiti endotela krvnih sudova
  • stabilizaciji celijskih struktura

3. Selen

Seme slacice sadrzi i selen — mineral koji je kljucan za rad enzima glutation peroksidaze. Ovaj enzim je jedan od glavnih mehanizama zastite organizma od oksidativnog ostecenja.

Bez dovoljne kolicine selena, antioksidativni sistem tela ne funkcionise optimalno.

4. Izotiocijanati

Iako su poznati po iritativnom efektu, izotiocijanati indirektno doprinose antioksidativnoj zastiti tako sto aktiviraju enzime faze II detoksikacije. Ovi enzimi pomazu neutralizaciju reaktivnih metabolita koji bi mogli izazvati oksidativna ostecenja.


Mehanizam antioksidativnog delovanja

Antioksidativno dejstvo slacice moze se objasniti kroz dva osnovna mehanizma:

  1. Direktna neutralizacija slobodnih radikala (zahvaljujuci fenolnim jedinjenjima i flavonoidima)
  2. Indirektna aktivacija unutrasnjih antioksidativnih enzima (putem izotiocijanata)

Ova kombinacija daje dvostruki efekat:

  • zastitu celija od oksidacije
  • podrsku prirodnim enzimskim sistemima organizma

Zbog toga se slacica svrstava u funkcionalne namirnice sa bioaktivnim potencijalom.


Antioksidansi i zdravlje krvnih sudova

Oksidativni stres ima znacajnu ulogu u ostecenju endotela krvnih sudova. Kada se slobodni radikali akumuliraju, dolazi do:

  • smanjenja elasticnosti krvnih sudova
  • povecanja upalnih procesa
  • povecanog rizika od ateroskleroze

Antioksidativna jedinjenja u slacici mogu doprineti zastiti vaskularnog sistema, posebno kada je deo ishrane bogate povrcem iz porodice kupusnjaca.


Sinergija sa drugim biljkama

Zanimljivo je da se antioksidativni efekat slacice moze pojacati kada se kombinuje sa drugim prirodnim izvorima antioksidanasa, kao sto su:

  • beli luk
  • kurkuma
  • djumbir
  • crni biber

U takvim kombinacijama dolazi do sinergijskog efekta, gde se biolosko dejstvo medjusobno pojacava.


Realna ocekivanja

Iako slacica poseduje antioksidativna svojstva, treba imati u vidu da se najcesce koristi u manjim kolicinama. To znaci da njen doprinos dolazi kao deo sireg obrasca ishrane.

Najveci efekat postize se kada je slacica deo:

  • raznovrsne biljne ishrane
  • redovnog unosa vlakana
  • dovoljne hidratacije
  • aktivnog nacina zivota

U tom kontekstu, slacica nije samo zacin vec funkcionalna biljka koja doprinosi ukupnoj antioksidativnoj ravnotezi organizma.

Slacica i imuni sistem

Slacica moze imati podrzavajucu ulogu u funkcionisanju imunog sistema zahvaljujuci svom bogatom hemijskom sastavu. Iako nije lek niti zamena za medicinsku terapiju, njena bioaktivna jedinjenja doprinose mehanizmima odbrane organizma na vise nivoa.

Najpre, izotiocijanati nastali razgradnjom glukozinolata pokazuju antibakterijska i antifungalna svojstva. Ova jedinjenja mogu inhibirati rast pojedinih mikroorganizama, cime indirektno smanjuju opterecenje imunog sistema. Kada organizam nije stalno izlozen patogenima, imuni odgovor je efikasniji i uravnotezeniji.

Drugi vazan faktor je antioksidativno delovanje slacice. Oksidativni stres moze oslabiti imuni odgovor jer ostecuje celije i izaziva upalne procese. Fenolna jedinjenja, flavonoidi i selen prisutni u slacici pomazu u neutralizaciji slobodnih radikala i time podrzavaju normalno funkcionisanje imunih celija.

Selen je posebno znacajan jer ucestvuje u radu enzima koji stite organizam od oksidativnog ostecenja i doprinose pravilnoj regulaciji imunog odgovora. Nedostatak selena povezuje se sa smanjenom otpornošcu na infekcije, pa je njegov unos kroz prirodne izvore od znacaja.

Slacica takodje podstice cirkulaciju, sto moze doprineti boljoj distribuciji imunih celija kroz organizam. Poboljsan protok krvi omogucava brzi transport hranljivih materija i signalnih molekula do mesta gde su potrebni.

Kada se koristi umereno i kao deo uravnotezene ishrane, slacica moze biti korisna funkcionalna namirnica koja doprinosi opstem imunitetu. Njena snaga nije u jednoj supstanci, vec u sinergiji vise bioaktivnih komponenti koje zajedno podrzavaju prirodne odbrambene mehanizme organizma.

Da li je slacica zaista lekovita biljka?

Slacica se smatra lekovitom biljkom zbog prisustva glukozinolata, izotiocijanata i antioksidanasa koji pokazuju antibakterijsko, protivupalno i stimulativno dejstvo. Ipak, ona nije zamena za medicinsku terapiju, vec moze biti deo prirodne podrske zdravlju.

Da li slacica pomaze kod prehlade i zapusenog nosa?

Da, slacica tradicionalno pomaze kod zapusenosti disajnih puteva. Njena ljutina podstice cirkulaciju i razredjuje sluz, sto moze olaksati disanje. Cesto se koristi u obliku obloga ili kupki za stopala.

Da li je bezbedno stavljati obloge od slacice na kozu?

Obloge od slacice mogu biti korisne, ali se moraju koristiti oprezno. Ne treba ih drzati duze od 10–15 minuta jer mogu izazvati iritaciju ili opekotine. Preporucuje se zastita koze (na primer tankim slojem vazelina) i izbegavanje primene na ostecenoj kozi.

Moze li slacica pomoci varenju?

Slacica podstice lucenje zeludacne kiseline i enzima za varenje, sto moze poboljsati probavu tezih obroka. Medjutim, osobe sa gastritisom ili cirem treba da budu oprezne jer moze izazvati dodatnu iritaciju.

Da li slacica ima antioksidativna svojstva?

Da, slacica sadrzi fenolna jedinjenja, flavonoide i selen koji doprinose zastiti celija od oksidativnog stresa. Iako se koristi u manjim kolicinama, kao deo raznovrsne ishrane moze doprineti ukupnoj antioksidativnoj ravnotezi organizma.

Reference

  1. Learning Herbs – Mustard Uses

    Pregled tradicionalne primene slacice u narodnoj medicini, ukljucujuci obloge i kupke.

  2. Zhang Y. – Cancer-preventive isothiocyanates

    Naucna studija koja opisuje anticancerogeno dejstvo izotiocijanata nastalih iz glukozinolata.

  3. Fahey JW et al. – Glucosinolates in Brassica species

    Detaljan pregled hemijskog sastava kupusnjaca, ukljucujuci slacicu i biolosko dejstvo glukozinolata.

  4. Traka MH, et al. – Antioxidant effects of mustard seeds

    Studija koja potvrđuje antioksidativna svojstva semenki slacice i efekat na slobodne radikale.

  5. Fahey JW, Talalay P. – Bioactive compounds in mustard

    Naučni rad koji opisuje bioaktivne supstance u slacici i mehanizam njihovog dejstva na ljudski organizam.

  6. Frontiers in Nutrition – Brassica vegetables and immune support

    Istraživanje koje povezuje kupusnjace sa poboljsanjem imunog odgovora i antioksidativnom zastitom.

  7. Myzak MC et al. – Isothiocyanates and detoxification enzymes

    Opis kako izotiocijanati iz slacice aktiviraju enzime faze II u jetri i doprinose detoksikaciji.

  8. Verkerk R. et al. – Bioactive components of mustard seeds

    Analiza hemijskih jedinjenja u semenu slacice i njihovog uticaja na cirkulaciju, bol i inflamaciju.

O autoru

Avatar

Rade Radosavljevic

Moje ime je Rade Radosavljevic, ljubitelj prirode, poznavalac i istrazivac lekovitog bilja sa vise od 15 godina iskustva. Herbalista i bloger, osnivac i autor sajta Prirodno lecenje, posvecen prirodnom nacinu ocuvanja zdravlja.

Share this: