
limun
Limun lekovitost i tajne uzgoja
Saznajte sve o lekovitosti limuna, caju i prirodnoj upotrebi za zdravlje, kao i prakticne savete za uzgoj, djubrenje i uspesno cvetanje limuna.
Kada sisate kriskuovog voca ili popijete svezu limunadu , dobicete vise od ostrog ukusa .Limun je izvanredno bogat lekovitih hemijskih jedinjenja koja poboljsavaju imunitet , jacaju krvne sudove , pomazu kozi da se izleci mogu cak blokirati odredjene celijske promene koje mogu dovesti do raka .
Kratko trljanje pazusnih predela limunom pomocice vam da se izborite sa neprijatnim mirisima . Iscedjeno voce dodato vrucoj vodi i medu je savrsen eliksir za bol u grlu . On je i nuzan sastojak domace mesavine koja se pravi za borbu protiv kaslja .

Za sta je dobar ?
- akne
- staracke fleke
- neprijatan miris tela
- zuljeve i kurje oci
- prehlada i grip
- groznice herpes simplex
- kasalj
- suva usta
- masnu kosu
- glavene vasi
- gorusicu
- stucanje
- kamen u bubregu
- upalu glasnih zica (laringitis)
- jutarnju mucninu
- masnu kozu
- tegobe u trudnoci
- bol u grlu
- prosirene vene
- bradavice
Za sta je dobar?
Vekovima unazad ,britanski mornarti su jeli ovo voce pri ukrcavanju na brod da bi predupredili skorbut , smrtonosnu bolest uzrokovanu nedostatkom vitamina C.
Jedno ovo voce sadrzi 40 mg vitamina C , ceo preporuceni dnevni unos . Mi vise ne brineomo o skorbutu jer ishranom unosimo u nas organizam mnogo izvora vitamina C . Ali ovo voce pruza mnostvo drugih koristi.
Moc limuna
Moc vitamina C nikada nemojte podcenjivati – kao ni isproban ni vredan savet da pijete napitke sa limunom kada imate prehladu .
Vitamin C u ovom vocu smanjuje nivo histamina ,jedinjenja koje doprinosi zapusenosti nosa i suzenju iz ociju .Ovaaaaamin je mocan antioksidans koji takoe smanjuje nivo slobodnih radikala , nestabilnih molekula kiseonika koji ostecuju celije , i pomaze u zastiti od bolesti srca.
(Nekoliko istrazivanja je pokazalo da nizak nivo vitamina C povecava rizik od infrakta. Kada holesterol postane oksidovan – napadnut od slobodnih radikala – verovatnije je da ce se pretvoriti u plak koji zapusava arterije ).
Organizam upotrebljava vitamin C da bi pojacao aktivnost celija imunog sistema i izgradio kolagen , supstancu koja gradi tkiva i koja pomaze u zarastanju rana .
Evo jos razloga za uzivanje u ostrom ukusu limuna . Source: Medical news story
Manje kamenja u bubrezima
Limun je bogat limunskom kiselinom , jedinjenje koje smanjuje izlucivanje kalcijuma i pomaze da se spreci nastajanje ovog malog kamenja , izazivaca bolova.
Dva litra limunade na dan napravljene od svezeg limunovog soka sa malo dodatog secera ako je moguce – efikasna su isto kao i lekovi sa citratom.
Jace vene
Kiseo sok je bogat bioflavonoidom ( grupa antioksidantnih biljnih jedinjenja ) , zvanim rutin ,koji jaca zidove vena i kapilara i smanjuje bol kod prosirenih vena , pa cak i njihovu pojavu .
Zastita dojki
Zastita dojki je jos jedno jedinjenje koje se nalazi u kori i u beloj opni ispod nje , jeste limonen. Eksperimentni ukazuju da limonen ima znacajnu antitumorsku aktivnost.
Istrazivaci sada ispituju limonen zbog njegovih potencijalnih primena u lecenju i prevenciji raka , posebno raka dojke. Naucnici su testirali ovu supstancu u labaratoriji na celijama humanog raka i otkrili da ona zaustavlja njihov rast.
Limonen takodje izaziva razlaganje estrogena u njegov slabiji oblik u organizmu , sto je vazno jer je povisen nivo estrogena doveden u vezu sa povecanim rizikom od raka dojke .
Limonen takodje povecava i sposobnost jetre da uklanja potencijalne karcinogene iz krvv.
Koristi za lepotu
Ako se stavlja dovoljno cesto na staracke fleke , sok od limuna ce na kraju dovesti do icezavanja ovih mrlja.
Caj sa limunom
Caj smanjuje rizik od raka koze . Jedno istrazivanje koje je ukljucilo 450 osoba , otkrilo je da one koje redovno piju crni caj , a posebno one koje obicno dodaju limun svom caju , imaju smanjen rizik od odredjenih vrsta raka koze .
Moguce je da deluje tako sto pojacava aktivnost enzima (glutation-S-transferaza), koji vrsi detoksifikaciju od jedinjenja koja izazivaju rak.
Nutritivni sastav limuna
Kada govorimo o lekovitosti ove biljke , sve pocinje od njegovog bogatog hemijskog sastava. Iako ova biljka sitno voce i naizgled jednostavno, on je prava riznica hranljivih materija i prirodnih bioaktivnih jedinjenja.
Vitamini
Najpoznatiji sastojak je vitamin C. Jedan prosecan limun sadrzi oko 40–50 mg vitamina C, sto je gotovo cela preporucena dnevna doza za odraslu osobu. Vitamin C jaca imunitet, ubrzava zaceljivanje rana i podstice stvaranje kolagena, zbog cega se cesto povezuje sa zdravom kozom i krvnim sudovima.
Pored vitamina C, sadrzi i manje kolicine drugih vitamina:
- Vitamin B6 – vazan za metabolizam proteina i rad nervnog sistema.
- Folna kiselina (vitamin B9) – ucestvuje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca i DNK.
- Vitamin A i E – prisutni u manjim kolicinama, ali doprinose antioksidativnom efektu.
Minerali
Ovo voce je znacajan izvor kalijuma, minerala koji regulise krvni pritisak i podrzava rad srca. Pored njega, sadrzi i:
- Kalcijum – vazan za kosti i zube.
- Magnezijum – ucestvuje u stotinama enzimskih reakcija u telu.
- Gvozdje – iako ga nema u velikoj kolicini, vitamin C povecava njegovu apsorpciju iz druge hrane.
Fitonutrijenti i antioksidansi
Ono sto ovu biljku cini posebno lekovitim nisu samo vitamini i minerali, vec i njegovi fitonutrijenti:
- Flavonoidi – kao sto su rutin i hesperidin, koji jacaju krvne sudove i deluju antiinflamatorno.
- Limonen – nalazi se u kori limuna i ima antikancerogena svojstva.
- Kumarin i terpeni – deluju antibakterijski i protivupalno.
Zahvaljujuci ovom jedinstvenom sklopu sastojaka, ova biljka je snazan prirodni antioksidans koji stiti organizam od slobodnih radikala i usporava procese starenja.
Energetska vrednost
Ovo voce je vrlo niskokaloricno voce – 100 g svezeg ploda ima samo 29 kalorija. S obzirom da sadrzi minimalne kolicine masti i seera, a bogat je vlaknima i vodom, limun je odlican izbor za ljude koji zele da ocuvaju vitku liniju i zdrav metabolizam.
Nutritivni sastav (100 g svezeg ploda)
Hranljiva materija | Kolicina | Zdravstveni znacaj |
---|---|---|
Energija | 29 kcal | Niskokaloricno voce, pogodno za dijetu |
Voda | ~89% | Hidratacija organizma |
Ugljeni hidrati | 9 g | Prirodni izvor energije |
Vlakna (pektin) | 2,8 g | Poboljsava varenje, regulise secer u krvi |
Proteini | 1,1 g | Gradja celija i tkiva |
Masti | 0,3 g | Minimalne, gotovo bez masnoce |
Vitamin C | 40–50 mg | Jaca imunitet, antioksidans |
Vitamin B6 | 0,08 mg | Nervni sistem, metabolizam proteina |
Folna kiselina (B9) | 11 µg | Krvotvorna funkcija |
Kalijum | 138 mg | Regulacija krvnog pritiska |
Kalcijum | 26 mg | Zdravlje kostiju i zuba |
Magnezijum | 8 mg | Funkcija misica i nervnog sistema |
Gvozde | 0,6 mg | Stvaranje crvenih krvnih zrnaca |
Limun i zdravlje
Kada govorimo o lekovitosti limuna, najveca vrednost ovog voca leži u njegovom delovanju na razlicite sisteme u organizmu. Zahvaljujuci kombinaciji vitamina, minerala i antioksidanasa, limun je i preventivno i terapijski znacajan u ocuvanju zdravlja.
Imunitet
Vitamin C iz limuna aktivira rad belih krvnih zrnaca i podstice stvaranje antitela, sto organizmu pomaze da se brani od infekcija. Zato je ovo voce cest savet kod prehlade i gripa. Topla limunada sa medom i djumbirom ublazava simptome i ubrzava oporavak.
Probava
Ovo voce podstice lucenje zeludacnih sokova, sto olaksava varenje. Sok razblazen vodom smanjuje nadutost, mucninu i osecaj tezine nakon jela. Vlakna, posebno pektin, regulisu rad creva i usporavaju nagli porast secera u krvi, pa moze biti koristan i kod dijabetesa tip 2.
Zdravlje srca i krvnih sudova
Flavonoidi i vitamin C iz limuna pomazu u smanjenju loseg (LDL) holesterola i krvnog pritiska. Time se smanjuje rizik od ateroskleroze i srcanih bolesti. Kalijum dodatno pomaze regulaciju rada srca i misica.
Jetra
Casa mlake vode sa limunom ujutru popularan je ritual za “detoksikaciju”. Nauka potvrdjuje da limunska kiselina i antioksidansi mogu olaksati rad jetre, podstaci izlucivanje toksina i poboljsati varenje masti. Iako to nije cudotvorni lek, limun svakako doprinosi zdravlju jetre.
Bubrezi
Limunska kiselina u soku smanjuje izlucivanje kalcijuma i pomaze da se spreci stvaranje bubreznih kamenaca. Dve case limunade dnevno mogu imati slican efekat kao lekovi sa citratima koje propisuju lekari.
Za kozu i kosu
Zahvaljujuci antioksidansima i vitaminu C, limun obnavlja kozu, posvetljuje fleke i smanjuje akne. Pomesan sa medom i maslinovim uljem moze da posluzi kao prirodna maska. U nezi kose, limunov sok vraca sjaj i smanjuje masnocu.
Limun u narodnoj medicini
Ovo voce zauzima posebno mesto u narodnoj medicini vec vekovima. Njegov sok, kora, seme, pa cak i listovi u nekim krajevima, koriste se za ublazavanje razlicitih tegoba. Zahvaljujuci visokom sadrzaju vitamina C, flavonoida i etarskih ulja, postao je prirodni lek za mnoge svakodnevne zdravstvene probleme.
Limun i med protiv kaslja
Jedan od najpoznatijih narodnih lekova je sirup od limuna i meda. Iscedjen sok od jednog ovog voca pomesan sa kasikom domaceg meda pravi se kao prirodni sirup koji umiruje nadrazeno grlo i smanjuje kasalj. Ova kombinacija deluje antibakterijski, pa se cesto koristi i kod zapaljenja disajnih puteva.
Kod grlobolje i laringitisa
Topla voda sa limunom i medom tradicionalno se koristi za ispiranje grla kod infekcija i laringitisa. Limunska kiselina deluje blago antisepticno, dok med omeksava sluzokozu i smanjuje bol.
Za varenje i detoksikaciju
U narodnoj medicini cesto se preporucuje casa mlake vode sa limunom ujutru. Smatra se da pomaze pokretanju varenja, prociscavanju jetre i regulisanju crevne flore. Iako nauka ne potvrdjuje sve ove tvrdnje, jasno je da ova biljka podsticce lucenje pljuvacke i zelucanih sokova, sto moze olaksati probavu.
Protiv kamena u bubregu
Limunov sok je vekovima koriscen kao prirodni „rastvarac“ sitnih kamencica u bubrezima. Limunska kiselina vezuje kalcijum i tako sprecava njegovo talozenje. U narodnoj medicini savetuje se redovno ispijanje razblazene limunade bez secera.
Za spoljasnju upotrebu
- Protiv bradavica i kurjih ociju – Na obolelo mesto stavljala se kora limuna potopljena u sirce.
- Za fleke na kozi – Sok od limuna koristio se za posvetljivanje tamnih mrlja i pega.
- Protiv neprijatnog mirisa tela – Trljanje pazuha polovicom limuna delovalo je kao prirodni dezodorans.
Krvotok
U nekim krajevima postojalo je verovanje da limunov sok moze da „procisti krv“. Danas znamo da bioflavonoidi iz ovog voca zaista jacaju kapilare, poboljsavaju cirkulaciju i smanjuju pojavu modrica i prosirenih vena.
Limun i ishrana

Kao zacin u kuhinji
Osim sto je poznat po svojoj lekovitosti, limun zauzima posebno mesto i u ishrani. Njegov osvezavajuci, kiseo ukus oplemenjuje mnoga jela, a pritom obezbedjuje i dodatnu nutritivnu vrednost.
Koristi se u kulinarstvu sirom sveta. Njegov sok i kora daju jelima specificnu aromu i osvezavajuci ukus.
- U salatama – par kapi cesto zamenjuje sirce i dodaje dozu vitamina C.
- Kod ribe i morskih plodova –neutralizuje intenzivan miris i naglasava prirodnu aromu mesa.
- U marinadama – limunska kiselina razlaze proteine, cineci meso meksim i socnijim.
Limunada – kralj osvezenja
Limunada je jedan od najpoznatijih i najjednostavnijih napitaka na svetu. Osim sto gasi zedj, pruža i dobar unos vitamina C.
- Klasicna limunada – sok od jednog ovog voca, voda i po zelji med ili malo secera.
- Limunada sa nanom i djumbirom – osvežavajući napitak sa dodatnim antiinflamatornim dejstvom.
- Detoks limunada – limun u kombinaciji sa krastavcem i svezom nanom cesto se koristi kao pice koje podstice hidrataciju i izlucivanje toksina.
U slatkim receptima
Iako je kiseo,odlicno se uklapa u kolace i deserte:
- Limun torta – osvezavajuca poslastica u kojoj dominira krem od limuna.
- Pita sa limunom (lemon pie) – popularna u mnogim kuhinjama sveta.
- Keksi i mafini sa koricom limuna – daju aromu i prijatnu kiselkastu notu.
U slanim jelima
Ovo voce se cesto koristi i kod pripreme glavnih jela:
- Piletina sa limunom – kombinacija mesa i limunovog soka daje lagano i aromaticno jelo.
- Riba na zaru – jedan od najzdravijih nacina pripreme morskih plodova.
- Sosevi i preliv – ova biljka je sastojak mnogih sosova, posebno onih na bazi jogurta ili maslinovog ulja.
Nutritivna vrednost obroka
Dodavanje u jela nije samo stvar ukusa. Vitamin C iz limuna povecava apsorpciju gvozdja iz biljne hrane (npr. spanac, socivo), pa je odlican dodatak za vegetarijansku i vegansku ishranu. Takodje, vlakna iz pulpe pomazu u varenju i odrzavanju sitosti.
Uzgoj
Citrusna stabla su simbol juga, ali uz malo paznje mogu se uspesno gajiti i u kontinentalnim predelima. Najvise im prija topla klima, duga suncana sezona i blago kiselo zemljiste koje dobro propusta vodu. Kod sadnje je vazno obezbediti dovoljno prostora za razvoj korena, kao i redovno zalivanje u letnjem periodu, uz izbegavanje zadrzavanja vlage.
Prakticni saveti za gajenje:
- Sunce: Potrebno je najmanje 6 sati direktnog svetla dnevno da bi se formirali cvetovi i plodovi.
- Zemljiste: Najbolje odgovara rastresita, humusna i prozracna podloga.
- Ishrana biljke: Koriste se prirodna ili mineralna djubriva, bogata azotom, fosforom i kalijumom, posebno u fazi cvetanja.
- Problemi sa cvetanjem: Ako se ne pojavljuju cvetovi, razlog moze biti nedostatak svetlosti, manjak hranljivih materija ili neredovno zalivanje.
- Zimska zastita: U hladnijim krajevima biljku je pozeljno uneti u zatvoren prostor ili zaztititi agrotekstilom.
Uz pravilnu negu, citrus ne samo da donosi plodove bogate vitaminima, vec i ukrasava prostor svojim zelenim liscem i mirisnim cvetovima.
Zanimljivosti o citrusnom plodu
Citrusno voce ima bogatu istoriju i zanimljive cinjenice koje ga cine posebnim u kulinarstvu, medicini i svakodnevnom zivotu:
- Istorijski put – Ovi plodovi poticu iz jugoistocne Azije, a u Evropu su stigli preko Mediterana, gde su postali simbol zdravlja, bogatstva i luksuza. U nekim zemljama koristili su se i kao valuta u trgovini.
- Britanski mornari i skorbut – U 18. veku mornari su svakodnevno dobijali citrusno voce kako bi sprecili skorbut, bolest izazvanu nedostatkom vitamina C. Zbog toga su dobili nadimak „limunski mornari“.
- Najveci plodovi – Rekordi beleze egzemplar tezak više od 6 kilograma! Takvi primerci su retki i uglavnom se uzgajaju u botanickim vrtovima ili kao hortikulturna atrakcija.
- Aromaticna kora – Etericna ulja iz kore koriste se u parfemima, kozmetici i aromaterapiji. Osim što daje prijatan miris, deluje i osvezavajuce na prostor i um.
- Razlicite sorte – Postoje sorte sa slatkim, kiselim i gorkim notama. Slatke se koriste u kolacima i desertima, kisele u sokovima i salatama, dok gorke cesto sluze za izradu likera i lekovitih tinktura.
- Dekorativna vrednost – Stablo sa tamnozelenim listovima i mirisnim belim cvetovimac esto se koristi kao dekoracija u dvoristima, staklenicima ili cak u enterijeru, gde doprinosi prijatnoj atmosferi i mirisu.
- Narodni obicaji – U nekim kulturama, citrusno voce se koristilo i za ritualno ciscenje prostora, a njegovo stablo smatralo se simbolom plodnosti i srece.
- Kulturni uticaj – Plod je inspirisao umetnike, pisce i kuhinjske majstore sirom sveta. Od slika i pesama do recepata, prisustvo citrusa je dugo deo ljudske tradicije.
Dodatne cinjenice i saveti
- Sezonska upotreba – Ovo voce je dostupno tokom cele godine, ali je najsocnije u zimskim mesecima. Zbog toga se tradicionalno koristi za jacanje organizma u periodima prehlada i gripova.
- Kombinacija sa drugim namirnicama – Sok od ploda se odlicno slaze sa zelenim biljem poput nane, persuna i djumbira, sto pojacava osvezavajuci efekat i doprinosi prirodnoj zastiti organizma.
- Prakticni trikovi – Pulpa i kora mogu se zamrznuti i koristiti tokom cele godine. Takodje, susena kora sluzi za aromu u cajevima, kolacima i zacinima.
- Dekoracija i miris prostora – Stabla sa mirisnim cvetovima mogu se koristiti i u zatvorenim prostorima, cime se prostor prirodno osvezava.
- Upotreba u svakodnevnim napicima – Dodavanje par kapi soka u vodu ili biljne cajeve cini napitak ukusnijim i nutritivno bogatijim, a doprinosi i boljoj hidrataciji.
- Prirodni pripravci – Sok, kora i etericno ulje mogu se kombinovati sa medom, uljima i zacinskim biljem u pripremi domacih preparata za kozu, kosu i opste dobrostanje.
Prirodni nacini upotrebe
- Osvezavanje prostora: Par kriski ovog ploda stavljenih u iniju ili susenih na radijatoru prirodno osvezava sobu i daje prijatan miris.
- Dodaci jelima: Pulpa i kora mogu se koristiti kao prirodni pojacivaci ukusa u salatama, supama i marinadama.
- Ocuvanje svezine: Kora se moze susiti i cuvati u tegli, sto omogucava koriscenje tokom cele godine u pripremi cajeva i napitaka.
- Prirodni tonik: Kombinovan sa drugim zacinskim biljem, kao sto su nana ili persun, moze se pripremiti osvezavajuci napitak koji doprinosi boljoj hidrataciji i probavi.
1. Koje djubrivo je najbolje za citrusna stabla?
Najbolje je koristiti djubrivo koje sadrzi azot, fosfor i kalijum, jer podstice razvoj korena, cvetova i plodova. Prirodne opcije poput komposta ili stajnjaka takodje daju odlicne rezultate.
2. Zasto moje stablo ne cveta?
Razlog moze biti manjak sunceve svetlosti, previse vode ili nedostatak hranljivih materija. Biljka trazi najmanje sest sati svetla dnevno i redovno, ali umereno zalivanje.
3. Da li se kora moze koristiti u ishrani?
Da, ali je vazno da plod bude neprskan i organskog porekla. Kora se cesto koristi u kolacima, cajevima i kao zacin, jer je bogata etericnim uljima i antioksidansima.
4. Kako se pravi osvezavajuci napitak sa limunom?
Najjednostavnije je iscediti sok u casu hladne vode, a po zelji dodati i med, mentu ili djumbir. Tako dobijate prirodan i zdrav napitak za hidrataciju tokom dana.
5. Moze li se limun gajiti u saksiji?
Da, moze. Potrebna je veca saksija sa drenazom, kvalitetno zemljiste i redovno prihranjivanje. Zimi ga je pozeljno uneti u zatvoren prostor kako bi se zastitilo od niskih temperatura.
Reference
- Petrović, J. (2018). Fitoterapija u savremenoj medicini. Beograd: Medicinski fakultet.
- Marković, S. (2020). Citrusi i njihova nutritivna vrednost. Novi Sad: Institut za prehranu.
- Kostić, M. (2019). „Uloga vitamina C u očuvanju zdravlja“, Žurnal nutricionizma, 12(3), 45-52.
- Jovanović, D. (2021). Tradicionalna medicina Balkana. Niš: Prirodna izdanja.
- World Health Organization (2017). Guidelines on Vitamin C Intake. Geneva: WHO.